Rat odgađa oporavak
Rat u Ukrajini pokrenuo je skupu humanitarnu krizu koja zahtijeva mirno rješenje. Istodobno, ekonomska šteta prouzročena sukobom doprinijet će značajnom usporavanju globalnog rasta 2022. i potaknuti inflaciju.
Cijene goriva i hrane brzo su porasle, zadajući posebno težak udarac ranjivom stanovništvu u zemljama s niskim prihodima. Predviđa se da će se globalni rast usporiti s procijenjenih 6,1% u 2021. na 3,6% u 2022. i 2023.; odnosno 0,8 i 0,2 postotna boda u 2022. i 2023.od prognoze u siječnju.
- Nakon 2023. globalni bi rast u srednjoročnom razdoblju usporio na oko 3,3%.
- Ratom izazvane više cijene roba i pojačani cjenovni pritisci pretočili su se u projiciranu inflaciju 2022. od 5,7% u naprednim gospodarstvima i 8,7% u tržišnim gospodarstvima u nastajanju iu razvoju; odnosno 1,8 odnosno 2,8 postotnih bodova više od siječanjske projekcije.
- Ključne su multilateralne inicijative za odgovor na humanitarnu krizu, sprječavanje daljnje ekonomske fragmentacije, održavanje globalne likvidnosti, upravljanje kritičnim dužničkim problemima, rješavanje klimatskih promjena i okončanje pandemije.
Predviđa se da će se globalni rast znatno usporiti 2022., uglavnom kao posljedica rata u Ukrajini. Ukrajinski BDP bi zbog spora pretrpio ozbiljan dvoznamenkasti pad. Zbog sankcija i odluka europskih zemalja da smanje uvoz energenata, očekuje se duboka kontrakcija u Rusiji.
Predviđa se da će se ekonomski troškovi rata proširiti šire kroz robna tržišta, međunarodnu trgovinu i, u manjoj mjeri, financijske veze. Porast cijena goriva i hrane već se osjeća u cijelom svijetu i najviše pogađa ranjivo stanovništvo, posebno ono u zemljama s niskim prihodima.
Poglavlje 2: Dug privatnog sektora i globalni oporavak
Ubrzo nakon izbijanja pandemije, poduzete su iznimne mjere za očuvanje privatnog pristupa kreditima, čime je izbjegnuta teža recesija u 2020. Iako su dobro podržale gospodarstvo, te su politike također potaknule zaduženost potrošača i poduzeća. U ovom se poglavlju ispituje je li ovo povećano zaduženje moglo utjecati na tempo oporavka.
Empirijska analiza temeljena na podacima na makro i mikrorazinama ukazuje na to da podaci o ukupnom privatnom dugu ne govore cijelu priču, a oporavak može biti slabiji u nekim zemljama zbog raznih čimbenika. Buduće monetarno i fiskalno zaoštravanje ima tendenciju da najviše pogodi najugroženije, zbog čega treba biti oprezan pri povlačenju potpornih politika povezanih s pandemijom.
Poglavlje 3: Zelenije tržište rada: radna mjesta, politike i gospodarska transformacija
Ovo poglavlje ispituje kako prijelaz na zeleno gospodarstvo utječe na tržište rada. Na temelju uzorka sastavljenog uglavnom od naprednih gospodarstava, empirijska analiza pokazuje da su i najzelenije i onečišćujuće aktivnosti koncentrirane u malim podskupinama radnika.
Pojedini radnici se bore da pređu s zanimanja koja zagađuju okoliš na ekološki prihvatljivije poslove. Jače politike zaštite okoliša pomažu ozelenjavanju tržišta rada i čini se da su učinkovitije kada poticaji za preraspodjelu nisu potkopani.
Simulacije modela pokazuju da paket politika koji uključuje kampanju za zelenu infrastrukturu, cijene ugljika, olakšicu za zarađeni porez na dohodak i obuku može dovesti gospodarstvo na pravi put prema neto nultim emisijama do 2050. godine, uz uključivu tranziciju.
Poglavlje 4: Globalna trgovina i lanci vrijednosti tijekom pandemije
Kada je nastupio COVID-19, očekivalo se da će kombinirani šok ponude i potražnje uzrokovati spektakularan pad trgovine. No, dok je trgovina uslugama i dalje u depresiji, trgovina robom prilično je rano počela rasti.
Poremećaji u glavnim međunarodnim mrežama proizvodnje i trgovine također su potaknuli zanimanje za unutarnje preseljenje proizvodnje.
- U tom kontekstu, zaključci poglavlja su da su čimbenici specifični za pandemiju imali presudan utjecaj na rotaciju potražnje s usluga na robu;
- i da su, iako su politike za suzbijanje pandemije uzrokovale ozbiljnu štetu trgovinskim partnerima, posljedice bile privremene, a trgovinski i vrijednosni lanci općenito su se pokazali otpornima.
Međutim, u iščekivanju budućih šokova, preporučljivo je dodatno diverzificirati i poboljšati zamjenjivost ulaznih izvora kako bi se ojačale te međunarodne proizvodne i trgovinske mreže.