Ženeva, 20. svibnja 2022. (WHO) – objavila je najnoviji sveobuhvatni skup Svjetske zdravstvene statistike za 2020., prvu godinu pandemije COVID-19, koja je dovela do viška smrtnih slučajeva procijenjenih na 4,5 milijuna .
Statistika otkriva u kojoj je mjeri pandemija utjecala na zdravstvene sustave diljem svijeta
Unekim slučajevima ozbiljno ograničavajući pristup osnovnim uslugama. Ti će poremećaji vjerojatno unazaditi globalni napredak u očekivanom životnom vijeku i očekivanom zdravom životnom vijeku u prvih 20 godina stoljeća.
Očekivano trajanje života pri rođenju povećalo se sa 66,8 godina 2000. na 73,3 godine 2019., a očekivano trajanje zdravog života povećalo se sa 58,3 godina na 63,7 godina.
To je uglavnom zbog poboljšanja u zdravlju majki i djece te velikih ulaganja i poboljšanja u programima zaraznih bolesti kao što su HIV, tuberkuloza i malarija. Međutim, podaci iz 2020. pokazuju kako su prekidi usluga pridonijeli povećanju smrti od tuberkuloze i malarije između 2019. i 2020.
Prije pandemije također su postojali ohrabrujući globalni trendovi u smanjenju zaostajanja u rastu kod djece, konzumacije alkohola i duhana, kao i povećanja pristupa sigurno upravljanoj pitkoj vodi, sigurno upravljanim sanitarnim/kanalizacijskim sustavima, higijenskoj osnovnoj hrani, čistim gorivima i tehnologijama kuhanja.
- Ovi su pomaci djelomično poduprti udvostručenjem globalne potrošnje za zdravstvo između 2000. i 2019., dosegnuvši 9,8% globalnog bruto domaćeg proizvoda.
- No otprilike 80% tih izdataka dogodilo se u zemljama s visokim dohotkom, a većina (oko 70%) dolazi iz državnih proračuna.
- U zemljama s niskim dohotkom plaćanja iz vlastitog džepa bila su glavni izvor zdravstvenih izdataka (44%), a slijedila ga je inozemna pomoć (29%).
Dok se pokrivenost uslugama poboljšala u posljednjih 20 godina, potrošnja na zdravstvo se pogoršala. S trenutnim globalnim ekonomskim padom i zdravstvenim sustavima koji se bore da nastave pružati zdravstvenu skrb, pandemija COVID-19 vjerojatno će zaustaviti napredak postignut u zdravstvenoj pokrivenosti i dodatno pogoršati financijsku zaštitu na globalnoj razini.
To je zato što neki ljudi ne mogu pristupiti skrbi jer ne mogu platiti iz vlastitog džepa
Nadalje, među ljudima koji traže i dobivaju usluge postoji veći rizik suočavanja s financijskim poteškoćama zbog izravnih izdataka za zdravstvenu skrb nego prije pandemije.
Istodobno, kronični neuspjeh u prepoznavanju središnje uloge primarne zdravstvene zaštite i adekvatnog financiranja ključnih elemenata kao što je zdravstvena radna snaga usporio je učinkovitost odgovora na COVID-19 i izazvao poremećaje u rutinskoj skrbi koji prijete daljnjim ugrožavanjem sposobnosti zemlje za postizanje ciljeva održivog razvoja za zdravlje do 2030.
- Za pet godina svijet obećava da neće biti isti, posebno u području zdravlja. Ova promjena uglavnom je posljedica utjecaja digitalnih tehnologija.
- Deloitteov centar za zdravstvena rješenja nedavno je napravio izvješće u kojem donosi niz predviđanja na tu temu.
Studija ističe da će se pojedinci još više angažirati na poboljšanju vlastitog zdravlja.
Obični ljudi preuzimaju na sebe prevenciju i troše vrijeme, energiju i novac kako bi ostali zdravi, koristeći potvrđene zdravstvene aplikacije i nosivu opremu. Zdravstvena industrija će zauzvrat postati organiziranija i učinkovitija u upravljanju troškovima.
Prema generiranom dokumentu, postoje tri glavne fronte koje će se razvijati: široko usvajanje novih digitalnih i kognitivnih zdravstvenih tehnologija; zapošljavanje i zadržavanje novih vještina i talenata te novi pristup regulaciji.