Devetogodišnja obavezna osnovna škola, potpuno novi način stjecanja znanja s važnijim i logičnijim razmišljanjem, sloboda nastavnika u kreiranju lekcije, transformacije u ocjenjivanju u kojem će uz matematičke kvalitete od 1 do 5 svakako biti dodatno detaljizirane kvalitete ali također i nešto što se zove “hibridni dizajn” evaluacije.
Neće se uvoditi potpuno nove teme u ključnim, pa ni srednjim školama, ali će svakako biti puno više izbornih tema, konkretno u srednjim školama, konkretno gimnazijama. Informatika neće biti obvezna tema, no informatička pismenost svakako će biti potrebna u svim predmetima.
Uglavnom – bolje obrazovanje i učenje bolje svakodnevnom životu!
To bi trebali biti pomaci koje će reformirana hrvatska institucija svakako donijeti, a temelj te reforme svakako će biti izmjene postojećih i zastarjelih kurikuluma od predškolskog do završetka srednjoškolskog obrazovanja i učenja, onoga što nazivamo (pred)institucijom. programe u užem osjećaju.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa u četvrtak je osiguralo sedmeročlanu stručnu radnu skupinu za provedbu cjelovite reforme kurikuluma za rano predškolsko, osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje na čelu s dr. sc. Boris Jokić, znanstveni suradnik Instituta za društvena istraživanja.
Tijekom sljedeće godine tim će svakako od ponedjeljka krenuti u osmišljavanje sadržaja, ali i provedbu kurikularne reforme na zasebnoj lokaciji u BICRO-ovim posjedima na zagrebačkoj Planinskoj cesti, na čemu će u konačnici raditi više od tri stotine stručnjaka, radnika dječjih vrtića, stručnjaka iz institucija do članova akademske zajednice.
- Jednog dana ovo bi mogao biti povijesni dan za hrvatsko obrazovanje. Krećemo u posao koji se do sada nitko zapravo nije usudio započeti, minimalno ne sa sredstvima koja imamo
- rekao je na raspravi ministar obrazovanja i obrazovanja Vedran Mornar, dodavši da je iz državnog proračuna za to predviđeno oko 12 milijuna kuna. za reformu službenog kurikuluma ove godine.
Pretrpani programi, naglasak na netočnim predmetima, učenje napamet, kao i nesmišljanje problema, o tome vodimo računa od danas”, napominje Mornar.
Boris Jokić detaljizirao je rutinu poslova – trenutno u veljači bit će ustrojena jedinica za stručnu i administrativnu podršku koja će brojiti sigurno šezdesetak ljudi. Sredinom ožujka raspisat će se javni poziv za polaznike specijalističkih timova po stupnju obrazovanja i učenja, au svibnju ili lipnju za polaznike strukovnih skupina predmetnih obrazovnih programa koji s radom trebaju započeti u rujnu.
Cilj nam je da svaki nastavnik toga temeljem do kraja 2015. na adresu stanovanja dobije inicijalne prijedloge izmjena predmetnog kurikuluma, ali i da se pokrene široka stručna rasprava – tvrdi dr. Boris Jokić.
Eksperimentalna izvedba potpuno novih nastavnih planova i programa mora započeti u akademskoj godini 2016./2017., a na svim fakultetima godinu dana kasnije. Devetogodišnja obavezna osnovna škola dodatno se ne predviđa prije 2018.:
- Obrazovanje ima nacionalnu, ali i individualnu vrijednost, iznad svake političke ili određene kamatne stope.
- Pozivamo ljude različitih svjetonazora, sve koji su željni promjena, da se uključe u ovaj proces – pozdravio je dr. Jokić.
Što se tiče tri stotine stručnjaka
Među 300 stručnjaka koji moraju biti uključeni u specijalističke skupine za izradu potpuno novih nastavnih planova i programa, predviđa se da će njih polovica, odnosno oko 150, biti iz redova nastavnika, ali i odgajatelja.
Tijekom izrade kurikulumskih dokumenata oni će sigurno biti odvojeni od škola i potpuno posvećeni ovom poslu, te će primati plaće koje inače primaju na svojim radnim mjestima. Na njihova radna mjesta u ustanovama i vrtićima sigurno će ‘uskočiti’ alternativci:
- Većina od 12 milijuna kuna za ovu godinu predviđena je za plaćanje rada onih zamjena, koje će pomoći određeno vrijeme – javlja ministar Mornar.
PROMJENE KOJE DONOSE POTPUNO NOVI OBRAZOVNI PROGRAMI:
- devetogodišnja obavezna osnovna škola (ne prije 2018.): djeca koja do 1. rujna postojeće godine (do 1. travnja) preobraze šest godina, ići će na fakultet;
- izbjegavanje “školovanja” vrtića, igre kao temelja razvoja djece predškolske dobi;
- u osnovnim i srednjim školama više rezoniranja, logičnog zaključivanja, ekstraaktivan kao i inovativan učenik, mnogo manje “bubnjanja” napamet;
- učitelji s više slobode u izboru sadržaja, tehnika i vrste posla;
- bez novih obaveznih predmeta u glavnim i srednjim školama, ali puno više izbornih tema, posebice u gimnazijama;
- građanski i zdravstveni odgoj i učenje sigurno neće biti zasebne teme, ali će svakako i dalje biti međupredmetni predmeti;
- informatika neće biti obvezna tema, ali će poznavanje rada na računalu biti potrebno u svim temama;
- novi način ocjenjivanja: numerički, opisni kao i “križanac” (uz vlastite ispite, učitelji će dodatno imati mogućnost koristiti objedinjene testove koje je razvio Nacionalni centar za vanjsku analizu obrazovanja i učenja kako bi provjerili svoje znanje).