Emocionalna nezrelost
smeta hrvatskim sportašima
Dekan Štimac smatra da je psihička nezrelost vjerojatno glavni razlog zašto hrvatski sportaši, a ovdje je riječ upravo o nogometašima, ne prolaze dobro u inozemstvu. Oni ne odlaze spremni za ono što se od njih očekuje.
- Tamo se pred njih postavljaju posve različiti ciljevi, pritisak, ali i očekivanja daleko su veći. Često to ne mogu podnijeti.
- Očito ima izuzetaka, profesionalni sportaši poput Dražena Petrovića, Zvone Bobana ili Gorana Ivaniševića sami su po sebi psihoterapeuti
Za proljetni dio razdoblja Hajduk će sigurno pojačati svoju stručnu momčad. Nogometaši trenera Zorana Vulića već od zimskih priprema sigurno će imati na raspolaganju psihoterapeuta.
Interakcija koju je nedavno najavio predsjednik kluba Branko Grgić je kriterij u hrvatskom nogometu, iako korištenje usluga psihoterapeuta u današnjem svijetu sportskog bavljenja nije ni posebnost ni trendovska kreacija.
Naime, sve je veća raznolikost profesionalnih sportaša, ali i klubova koji u svom osoblju imaju psihologe, koji se podjednako uključuju u pripreme i posao, nude im se iste vrijednosti kao, primjerice, fitness treneri ili nutricionisti. Primjera je bezbroj, pogotovo izvan granica Hrvatske.
Ideja o angažiranju psihoterapeuta za suradnju s nogometašima Hajduka potekla je od Igora Štimca.
Dosadašnji kapetan, a danas i član uprave “Bijelih”, potaknut povoljnim iskustvima iz engleskog derbija, gdje je na pripremama nogometaša, između ostalih, radio i sportski psiholog, odlučio je primijeniti nešto slično u Hajduku.
Zbog toga “bijeli” žele rad s psihologom, a uskoro bi se trebale definirati i metode timskog rada. Poljud je zapravo trenutačno razgovarao s Deanom Štimcem, Igorovim imenjakom, koji se, uzgred rečeno, ne povezuje s njim, a uzgred rečeno, on je magistar psihologije i već sedam godina brine o njezinoj primjeni u sportskim aktivnostima.
Dekan Štimac ispunjavao je “vatrene”– Asanovića, Bilića i Štimca– na Mentorskoj akademiji HNS-a, gdje ih je učio psihologiji sportskih aktivnosti. Tamo su postigli načelni ugovor, a Dean Štimac kao i njegovi suradnici već moraju početi raditi s nogometašima “bijelih” za zimske pripreme.
- U Hajduku jako dobro prepoznaju o čemu je riječ kada govore o psihologiji sportskog djelovanja. To je uvelike olakšalo naše razgovore.
- U Derbyju su imali priliku raditi s psihologom koji je kasnije preselio u Manchester United, a također trenutno igra u engleskoj reprezentaciji.
- Čovjek očito dobro prepoznaje svoju zadaću, svakako da ima nekoliko zasluga za postignute rezultate spomenutih klubova – raspravlja dekan Štimac.
Zabrinutost koju će mu postaviti većina laika kada navede psihoterapeuta u sportskim aktivnostima jest njegova uloga u pripremama momčadi, odnosno što on zapravo radi. Neki puno manje upućeni pojedinci također se mogu zapitati – Što psiholog zahtijeva od profesionalnih sportaša? Pa nisu valjda ludi?
Često se susrećemo s takvim primjedbama na početku bavljenja profesionalnim sportašima.
Zato prvo definiramo tu razliku za njih, raspravljamo o tome da danas susrećemo psihologe u svim sektorima života; od jaslica, preko fakulteta, tvrtki do staračkih domova, dok je uloga psihoanalitičara ponešto raznolika, mi ih ostvarujemo u kliničkim organizacijama gdje pomažu onima koji imaju posebne probleme…
Definicija psihičke pripreme tvrdi da se radi o redovito poboljšavanje emocionalnih vještina, ali i kapaciteta profesionalnih sportaša u smjeru koji omogućuje povećanje visoke kvalitete izvedbe.
- Pojednostavljeno rečeno, zabrinjava obnova kognitivnih kapaciteta sportaša. Trenira se njihova sposobnost promatranja, donošenja odluka u kratkom vremenu …
Dakle, kako točno psihoterapeut pomaže profesionalnim sportašima. - Nakon dijagnosticiranja problema, bilo intervjuom ili upitnikom, pristupa se primjeni programa. Riječ je o razgovorima ili praktičnim vježbama disanja, slobodnog vremena ili vizualizaciji pojedinih scenarija u kojima bi se sportaš mogao otkriti.
Emocionalna priprema koncentrirana je na kontinuirano bilježenje, praćenje i intervencije na mjestima motivacije, koncentracije, pozitivne slike o sebi, procesa saznanja, grupne kohezivnosti, interakcije… S obzirom da je prepoznato da mentalni elementi bitno utječu na ishod koji profesionalni sportaš će sigurno postići, značaj njihovog poboljšanja je jasan kao i reguliran.