Slobodna Dalmacija

Povratak na naslovnicu

SMS komentar pošaljite na 666555 sa ključnom riječi SLD, (3,72 kn/sms).

Slobodna pokrenula akciju za spas Imunološkog zavoda. Nema, na žalost, Imunološkog zavoda za političke viruse... DEŽURNI PACIJENT, SPLIT

Detalji o usluzi >

Hrvatska

Objavljeno 18.01.2010. u 19:24

stranačka mimoilaženja stara su koliko i hrvatska država

HDZ nastao, a HSLS skoro nestao u raskolu

Tuđman, Brozović, Manolić i Šeks eliminirali su 1989. Marka Veselicu i Dragu Stipca, a kasnije su otpadali Mesić, Pašalić i Sanader. Budiša i Gotovac zajedno su izdržali tek devet godina

Posljednja zbivanja u SDP-u i isključivanja članova koji su u predsjedničkoj kampanji dali podršku Milanu Bandiću i neuspjeli Sanaderov stranački udar s primjesama raskola u HDZ-u samo su nastavak priče koja prati hrvatske stranke od njihova osnivanja, pa je tako, svjedočio je nedavno potpredsjednik HDZ-a Vladimir Šeks, i naša najveća stranka osnovana jednom vrstom stranačkog udara.

Barakaši s Jaruna

- U pripremama osnivačke skupštine HDZ-a Tuđman, Brozović, Manolić, ja i još nekolicina svjesno i namjerno smo odlučili izbjeći da se ona ne pretvori u opći metež gdje se ništa neće moći napraviti. Odlučili smo sve te druge eliminirati. Zatraženo je odobrenje za osnivački skup u hotelu “Panorama” 17. lipnja 1989. Kada smo dobili obavijest da će skup biti zabranjen, s doista stupidnim razlogom da bi mogao uznemiriti građane, dakle nas same, odlučili smo ipak održati osnivačku skupštinu, ali na način da u tajnosti odaberemo drugo mjesto za svega desetak odabranih ljudi kako bismo osnovali stranku. Tako smo i napravili - ispripovijedao je Šeks.

To “drugo mjesto” bile su prostorije NK “Borac” na zagrebačkom Jarunu, a prevarena struja iz “Panorame”, predvođena Markom Veselicom i Dragom Stipcem, dala se u osnivanje drugih stranaka koje su ih odvele na marginu političkih događanja.

Nakon osnivačke skupštine HDZ-a na Jarunu sve drugo bila je povijest ispunjena i daljnjim stranačkim potresima. Već na prijelazu iz 1993. u 1994. skupina hadezeovaca okupljena oko tadašnjeg čelnika Sabora Stjepana Mesića i Josipa Manolića pokušala je, slabljenjem parlamentarne većine stranke, prisiliti tadašnjeg šefa države i partije Franje Tuđmana na promjenu politike u BiH i šire.

U stvari, Tuđmana se htjelo odvojiti od struje u stranci koju je vodio ministar obrane Gojko Šušak, što je propalo. Mesić i Manolić osnivaju HND, koji neće dočekati ni pet godina relevantnog postojanja. Manolić se ubrzo politički pasivizirao, a Mesić krenuo u samostalnu političku avanturu s punim pogotkom koja je, barem za sada, okončana dvama mandatima na Pantovčaku.

Poraz na parlamentarnim i predsjedničkim izborima 2000. doveo je do podjele u HDZ-u na polutke koje su personizirali Ivo Sanader i Ivić Pašalić. Sanader je bio izbor Vladimira Šeksa i slavonske struje i odnio pobjedu, na temelju koje će ubrzo iz stranke izbaciti Pašalića i dio njegovih ljudi.

Iz velike krize u HDZ-u 2000. nastale su, osim Pašalićeva Hrvatskog bloka, i DC, koji su vodili Mate Granić i Vesna Škare-Ožbolt, te HIP Miroslava Tuđmana.

Za HDSSB Branimira Glavaša također bi se moglo kazati da je nastao iz HDZ-a, odnosno iz osječke organizacije stranke, no taj raskol u HDZ-u iz 2005. ipak je bio druge prirode. Glavaš je došao u sukob sa Sanaderom kad je shvatio da ga se namjerava procesuirati zbog ratnih zločina u Osijeku 1991. godine.

ARH080703PASALIC
Ivić Pašalić i Miroslav Tuđman

Dvovlašće u SDP-u

Kad je u pitanju SDP, on je 90-ih godina bio toliko slab da su unutarstranački sukobi bili savršeno marginalni. Bilo je 90-ih obračuna među socijaldemokratima, ali bez reakcije u vidu zavjere marginaliziranih i odbačenih protiv predsjednika stranke Ivice Račana.

Do vrenja u stranci dolazi jačanjem šefa zagrebačke organizacije stranke i gradonačelnika hrvatske metropole Milana Bandića. Kada je SDP došao na vlast 2000. u zemlji i u Zagrebu, sve jasnijim postaje da u stranci vlada dvovlašće. Bandić nije pokušavao srušiti Račana i obratno, pa je raskol postao vidljiv tek nakon Račanove smrti.

Na izborima za šefa stranke 2007. Zoran Milanović porazio je, među ostalima, i protukandidata Bandića, koji se od tog trenutka pripremao za izlazak iz stranke i samostalan politički nastup.

Opisani sukobi u HDZ-u i SDP-u dječja su igra u odnosu na razračunavanja u HSLS-u koji je daleko od stare slave, ali je stalno faktor na političkoj sceni.

Iako je u HSLS-u bilo raznih trvenja i manjih potresa već u prvim godinama rada, 1989. i 1990., dijelom zbog kompliciranih odnosa unutar Koalicije narodnog sporazuma, pravi stranački raskol događa se 1997., kada je struja Dražena Budiše odlučila preuzeti kontrolu nad strankom. Poraženi haeselesovci, predvođeni Vladom Gotovcem i Zlatkom Kramarićem, osnivaju Liberalnu stranku, a svega dvije godine kasnije i HSLS i LS postat će dijelom koalicije koja preuzima vlast.

Budišin poraz na predsjedničkim izborima i njegova nejasna uloga u šestorci, kasnije petorci, dovest će do stalnih sukoba koji kulminiraju u ljeto 2001., kad iz HSLS-a istupa dio ministara i čelnika stranke, predvođenih Goranom Granićem i Jozom Radošem, te osnivaju Libru.

U najstarijoj hrvatskoj stranci, HSS-u, do raskola dolazi već 1989., nedugo nakon obnove djelovanja. Jedan dio stranke prilazi Koaliciji narodnog sporazuma, a dio predvođen Ivanom Zvonimirom Čičkom koalira sa HDZ-om. Frakcije pokušava ujediniti novi predsjednik Drago Stipac, no opasnost raskola, najčešće na bazi pristaša i protivnika koalicije sa HDZ-om, stalno je prisutna pa se tako 1994. odvaja tzv. Kašinska skupina u HDSS.

HDZ-ovska frakcija naizgled je poražena kada je HSS-om zavladao Zlatko Tomčić pa uključio stranku u spomenutu šestorku, no i Tomčić je svrgnut 2003. i otada se HSS priklanja HDZ-u, čini se, na dulje vrijeme.

pišu Vedran MARJANOVIĆ, Tomislav LUETIĆ

Adio, luciano

Među zanimljivije raskole na hrvatskoj stranačkoj sceni ubrajaju se i raskoli u IDS-u 1991. i 1996. (u prvom slučaju radilo se o smjeni prvog predsjednika IDS-a Ivana Paulette, a u drugom o obračunu s Lucianom Delbiancom koji je osnovao IDF, izlazak dijela haenesovaca iz stranke 1995. kako bi se uključili u svevlašće HDZ-a, razračunavanja u kratkoj povijesti LS-a (sukob predsjednika stranke Ive Banca s pristašama Zlatka Kramarića) te sukob unutar HSU-a tijekom 2008. godine.

Paraga nije oprostio Anti

Kao i HSS-u, HSP-u nije pomogla duga tradicija iz ranijih vremena. Od samog početka u stranci postoji više struja, a najžešći raskol dogodio se na saboru stranke u Kutini 1993., kada je Anto Đapić porazio dotadašnjeg predsjednika Dobroslava Paragu, s čim se Paraga nikad nije pomirio. Legalnost Đapićeva izbora dugo je bila na sudu, što je slabilo pravašku snagu. Ipak, Paraga osniva HSP 1861., a cijepljenjem iz matice osnivane su još neke stranke. Iz okrilja HSP-a nedavno je izrasla nova pravaška stranka donedavne saborske zastupnice Ruže Tomašić.

 


Komentari Morate se prijaviti da biste komentirali članak.

Trenutno nema komentara!