Slobodna Dalmacija

Povratak na naslovnicu

SMS komentar

Žužul škarta Bellea. Neka ga sad Hajduk dovede ka veliko pojačanje, pa će nakon tri miseca raskinit ugovor. Dino, Spinut

Kako poslati komentar

Hrvatska

Objavljeno 18.01.2010. u 19:24

stranačka mimoilaženja stara su koliko i hrvatska država

HDZ nastao, a HSLS skoro nestao u raskolu

Tuđman, Brozović, Manolić i Šeks eliminirali su 1989. Marka Veselicu i Dragu Stipca, a kasnije su otpadali Mesić, Pašalić i Sanader. Budiša i Gotovac zajedno su izdržali tek devet godina

Posljednja zbivanja u SDP-u i isključivanja članova koji su u predsjedničkoj kampanji dali podršku Milanu Bandiću i neuspjeli Sanaderov stranački udar s primjesama raskola u HDZ-u samo su nastavak priče koja prati hrvatske stranke od njihova osnivanja, pa je tako, svjedočio je nedavno potpredsjednik HDZ-a Vladimir Šeks, i naša najveća stranka osnovana jednom vrstom stranačkog udara.

Barakaši s Jaruna

- U pripremama osnivačke skupštine HDZ-a Tuđman, Brozović, Manolić, ja i još nekolicina svjesno i namjerno smo odlučili izbjeći da se ona ne pretvori u opći metež gdje se ništa neće moći napraviti. Odlučili smo sve te druge eliminirati. Zatraženo je odobrenje za osnivački skup u hotelu “Panorama” 17. lipnja 1989. Kada smo dobili obavijest da će skup biti zabranjen, s doista stupidnim razlogom da bi mogao uznemiriti građane, dakle nas same, odlučili smo ipak održati osnivačku skupštinu, ali na način da u tajnosti odaberemo drugo mjesto za svega desetak odabranih ljudi kako bismo osnovali stranku. Tako smo i napravili - ispripovijedao je Šeks.

To “drugo mjesto” bile su prostorije NK “Borac” na zagrebačkom Jarunu, a prevarena struja iz “Panorame”, predvođena Markom Veselicom i Dragom Stipcem, dala se u osnivanje drugih stranaka koje su ih odvele na marginu političkih događanja.

Nakon osnivačke skupštine HDZ-a na Jarunu sve drugo bila je povijest ispunjena i daljnjim stranačkim potresima. Već na prijelazu iz 1993. u 1994. skupina hadezeovaca okupljena oko tadašnjeg čelnika Sabora Stjepana Mesića i Josipa Manolića pokušala je, slabljenjem parlamentarne većine stranke, prisiliti tadašnjeg šefa države i partije Franje Tuđmana na promjenu politike u BiH i šire.

U stvari, Tuđmana se htjelo odvojiti od struje u stranci koju je vodio ministar obrane Gojko Šušak, što je propalo. Mesić i Manolić osnivaju HND, koji neće dočekati ni pet godina relevantnog postojanja. Manolić se ubrzo politički pasivizirao, a Mesić krenuo u samostalnu političku avanturu s punim pogotkom koja je, barem za sada, okončana dvama mandatima na Pantovčaku.

Poraz na parlamentarnim i predsjedničkim izborima 2000. doveo je do podjele u HDZ-u na polutke koje su personizirali Ivo Sanader i Ivić Pašalić. Sanader je bio izbor Vladimira Šeksa i slavonske struje i odnio pobjedu, na temelju koje će ubrzo iz stranke izbaciti Pašalića i dio njegovih ljudi.

Iz velike krize u HDZ-u 2000. nastale su, osim Pašalićeva Hrvatskog bloka, i DC, koji su vodili Mate Granić i Vesna Škare-Ožbolt, te HIP Miroslava Tuđmana.

Za HDSSB Branimira Glavaša također bi se moglo kazati da je nastao iz HDZ-a, odnosno iz osječke organizacije stranke, no taj raskol u HDZ-u iz 2005. ipak je bio druge prirode. Glavaš je došao u sukob sa Sanaderom kad je shvatio da ga se namjerava procesuirati zbog ratnih zločina u Osijeku 1991. godine.

ARH080703PASALIC
Ivić Pašalić i Miroslav Tuđman

Dvovlašće u SDP-u

Kad je u pitanju SDP, on je 90-ih godina bio toliko slab da su unutarstranački sukobi bili savršeno marginalni. Bilo je 90-ih obračuna među socijaldemokratima, ali bez reakcije u vidu zavjere marginaliziranih i odbačenih protiv predsjednika stranke Ivice Račana.

Do vrenja u stranci dolazi jačanjem šefa zagrebačke organizacije stranke i gradonačelnika hrvatske metropole Milana Bandića. Kada je SDP došao na vlast 2000. u zemlji i u Zagrebu, sve jasnijim postaje da u stranci vlada dvovlašće. Bandić nije pokušavao srušiti Račana i obratno, pa je raskol postao vidljiv tek nakon Račanove smrti.

Na izborima za šefa stranke 2007. Zoran Milanović porazio je, među ostalima, i protukandidata Bandića, koji se od tog trenutka pripremao za izlazak iz stranke i samostalan politički nastup.

Opisani sukobi u HDZ-u i SDP-u dječja su igra u odnosu na razračunavanja u HSLS-u koji je daleko od stare slave, ali je stalno faktor na političkoj sceni.

Iako je u HSLS-u bilo raznih trvenja i manjih potresa već u prvim godinama rada, 1989. i 1990., dijelom zbog kompliciranih odnosa unutar Koalicije narodnog sporazuma, pravi stranački raskol događa se 1997., kada je struja Dražena Budiše odlučila preuzeti kontrolu nad strankom. Poraženi haeselesovci, predvođeni Vladom Gotovcem i Zlatkom Kramarićem, osnivaju Liberalnu stranku, a svega dvije godine kasnije i HSLS i LS postat će dijelom koalicije koja preuzima vlast.

Budišin poraz na predsjedničkim izborima i njegova nejasna uloga u šestorci, kasnije petorci, dovest će do stalnih sukoba koji kulminiraju u ljeto 2001., kad iz HSLS-a istupa dio ministara i čelnika stranke, predvođenih Goranom Granićem i Jozom Radošem, te osnivaju Libru.

U najstarijoj hrvatskoj stranci, HSS-u, do raskola dolazi već 1989., nedugo nakon obnove djelovanja. Jedan dio stranke prilazi Koaliciji narodnog sporazuma, a dio predvođen Ivanom Zvonimirom Čičkom koalira sa HDZ-om. Frakcije pokušava ujediniti novi predsjednik Drago Stipac, no opasnost raskola, najčešće na bazi pristaša i protivnika koalicije sa HDZ-om, stalno je prisutna pa se tako 1994. odvaja tzv. Kašinska skupina u HDSS.

HDZ-ovska frakcija naizgled je poražena kada je HSS-om zavladao Zlatko Tomčić pa uključio stranku u spomenutu šestorku, no i Tomčić je svrgnut 2003. i otada se HSS priklanja HDZ-u, čini se, na dulje vrijeme.

pišu Vedran MARJANOVIĆ, Tomislav LUETIĆ

Adio, luciano

Među zanimljivije raskole na hrvatskoj stranačkoj sceni ubrajaju se i raskoli u IDS-u 1991. i 1996. (u prvom slučaju radilo se o smjeni prvog predsjednika IDS-a Ivana Paulette, a u drugom o obračunu s Lucianom Delbiancom koji je osnovao IDF, izlazak dijela haenesovaca iz stranke 1995. kako bi se uključili u svevlašće HDZ-a, razračunavanja u kratkoj povijesti LS-a (sukob predsjednika stranke Ive Banca s pristašama Zlatka Kramarića) te sukob unutar HSU-a tijekom 2008. godine.

Paraga nije oprostio Anti

Kao i HSS-u, HSP-u nije pomogla duga tradicija iz ranijih vremena. Od samog početka u stranci postoji više struja, a najžešći raskol dogodio se na saboru stranke u Kutini 1993., kada je Anto Đapić porazio dotadašnjeg predsjednika Dobroslava Paragu, s čim se Paraga nikad nije pomirio. Legalnost Đapićeva izbora dugo je bila na sudu, što je slabilo pravašku snagu. Ipak, Paraga osniva HSP 1861., a cijepljenjem iz matice osnivane su još neke stranke. Iz okrilja HSP-a nedavno je izrasla nova pravaška stranka donedavne saborske zastupnice Ruže Tomašić.

 


Komentari Morate se prijaviti da biste komentirali članak.

Trenutno nema komentara!