novosti svijet biznis kultura mozaik spektakli crna kronika sport
	dalmacija split zadar šibenik dubrovnik županija bih
	burza
	dobar dan osmrtnice impresum
	kretanje brodova kontakt linkovi arhiv

¸

	strana 1 od 1

kriza zbog neslaganja oko europskih integracija
beograd pred raspadom vladajuće koalicije

Koje će granice Srbije poštovati EU

Zbog radikalske rezolucije o eurointegracijama, vladajuća koalicija je pred raspadom

Srbijanski premijer Vojislav Koštunica pozvao je europskog povjerenika za proširenje Ollija Rehna da “odmah priopći koje granice Srbije će poštovati Europska unija (EU)” prigodom potpisivanja sporazuma sa Srbijom.
“Nakon proglašenja lažne države 17. veljače i nakon odluke EU-a da protupravno pošalje misiju Eulex za provođenje odbačenog Ahtisaarijeva plana, u Srbiji se opravdano otvorilo pitanje: U kojim granicama EU priznaje Srbiju?”, upitao je Koštunica.
Zbog neslaganja oko europskih integracija, u Srbiji je ponovno otvorena politička kriza, nakon što je predsjednik parlamenta u srijedu prekinuo sjednicu Skupštine, koja je trebala početi raspravom o rezoluciji Srpske radikalne stranke (SRS) po kojoj bi nastavak pregovora s Europskom unijom (EU) bio uvjetovan potvrdom suvereniteta Srbije i na Kosovu, sve dok se o prijedlogu rezolucije ne izjasni srbijanska vlada. Rezoluciji SRS-a u parlamentu su potporu najavile Koštuničina Demokratska stranka Srbije i nekoliko koalicijskih, dok su se o uskraćivanju potpore rezoluciji izjasnili demokrati Borisa Tadića, i ostali partneri u vladi. Većina ministara je iz redova DS i G17 Plus te mediji procjenjuju da bi moglo doći do nadglasavanja Koštuničinih ministara. U međuvremenu lider radikala Nikolić najavio je da će u Skupštini zatražiti smjenu predsjednika parlamenta Olivera Dulića, koji je izjavio da će sam dati ostavku, što “logično vodi novim izborima”.

(H)

nećete u nAto grci bjesne na sjeverne susjede
zbog imena njihove države

Nikada nećete biti Makedonija

Na poziv desničarske stranke Laos, u Solunu je u srijedu navečer više od deset tisuća ljudi prosvjedovalo zbog zahtjeva susjedne Makedonije da koristi to ime. Grčka od 1991. godine blokira međunarodno priznanje Makedonije pod njezinim ustavnim imenom jer ga drži dijelom svoje povijesne i nacionalne baštine. Na središnjem solunskom trgu ispred kipa Aleksandra Velikog, noseći nacionalne zastave, demonstranti su uzvikivali: Makedonija je grčka. Na jednom je transparentu pisalo “Nikada nećete dobiti Makedoniju”.
Zbog 17-godišnjeg spora između Grčke i Makedonije, Atenu je u ponedjeljak posjetio glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Schefer, s jednim ciljem: približiti Grčku i Makedoniju oko imena bivše jugoslavenske države.
Od osamostaljenja Makedonije Grčka se protivi njezinu imenu uz argumentaciju da bi vlada u Skoplju mogla imati teritorijalna potraživanja prema sjevernogrčkoj provinciji koja također nosi naziv Makedonija. Makedonija stoga već niz godina u međunarodnim odnosima nastupa kao Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija.
Grčka problem imena makedonske države tumači kao nešto što bi moglo destabilizirati regiju te prijeti vetom pristupanju Makedonije NATO-u koja očekuje pozivnicu kada i Hrvatska, te blokadom početka pregovora o pristupanju Europskoj uniji.
Posrednik UN-a za rješavanje spora oko imena Makedonije Matthew Nimmetz pozvao je dvije vlade da iskoriste priliku za rješenje problema “vodeći računa o ozračju u regiji”.

ŠENOL SELIMOVIĆ

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2008.