novosti svijet biznis kultura mozaik spektakli crna kronika sport
	dalmacija split zadar šibenik dubrovnik županija bih
	burza
	dobar dan osmrtnice impresum
	kretanje brodova kontakt linkovi arhiv

¸

	strana 1 od 1

potrošnja Glavnina odlazi na plaće, mirovine i socijalu

Proračun Od ‘94. skočio pet puta
na 119,4 milijarde kuna

Gotovo 80 posto proračunskih izdataka čine oni čije bi rezanje smanjilo temeljni životni standard građana

piše Frenki LAUŠIĆ /epeha

Hrvatski sabor usvojio je državni proračun za 2008., težak 119,4 milijarde kuna, što je 96,9 milijardi kuna više od proračuna uz 1994., dakle od uvođenja kune kao nacionalne valute, kada je isti iznosio 22,5 milijardi kuna. Dakle, za 14 godina proračun je porastao 5,2 puta, dok je bruto domaći proizvod porastao 3,2 puta, ako usporedimo vrijednost BDP-a u 1994. (92 milijarde kuna) i procijenjeni BDP u 2008. (nešto ispod 300 milijardi kuna). Tako je udio BDP-a u državnom proračunu 1994. iznosio 25,8 posto, a u 2008. će iznositi oko 40 posto BDP-a.
No u tom kontekstu potrebno je reći kako je u središnji državni proračun od 2001. uključena isplata mirovina, a u 2002. troškovi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Da nije došlo do te promjene, rashodi proračuna bi prvi put zabilježili smanjenje u odnosu na prethodnu godinu, a ovako su sa 50 milijardi u 2000. narasli na 73 milijarde kuna u 2002.

Žrtve i štete

Tako su izdaci za socijalno osiguranje sa 11,3 posto u državnom proračunu porasli na 43,6 posto u 2002., što je nominalno bilo povećanje od 11,63 posto. Do 2000. najviše su rasli izdaci za plaće korisnika državnog proračuna, ali je to nova koalicijska Vlada prekinula kada je smanjila osnovicu plaće pet posto, da bi u godinama nakon toga te plaće počele rasti, jer su opet jače zaostajale za plaćama u gospodarstvu.

Scile i Haribde

Poslije 2002. počeli su rasti i izdaci za cestovnu infrastrukturu, ali ti izdaci ne ulaze u proračun središnje države, već konsolidirane opće države, tako da ti podaci nisu usporedivi. Hrvatska u usporedbi sa tranzicijskim zemljama, osim Mađarske, ima desetak posto veći udio državnog proračuna u BDP-u, ali takva razlika dijelom je uzrokovana posljedicama rata, odnosno novca koji Hrvatska mora odvajati za sve žrtve i štete koje je rat donio našoj zemlji.
Uz to, udjel plaća, mirovina i socijalnih subvencija čini gotovo 80 posto proračuna, na što mora računati svaka javna kritika njegova rasta. Nije sporno da je udio tih prihoda u proračunu velik, ali jednako tako nije sporno da bi rezanje tih izdataka značajno umanjilo temeljni životni standard građana.
Uglavnom, pitanje državnog proračuna nije nimalo “lako pitanje” i bilo kakvo populističko ili elitističko kritiziranje strukture BDP-a ubrzo se nasuče na Scile i Haribde državnih i društvenih potreba i mogućnosti.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2008.