novosti svijet biznis kultura mozaik spektakli crna kronika sport
	dalmacija split zadar šibenik dubrovnik županija bih
	reflektor
	dobar dan tribina osmrtnice impresum
	kretanje brodova kontakt linkovi arhiv

¸

	strana 1 od 4

bijeg od života školski neuspjeh,
depresivnost i povlačenje u sebe ‘okidači’ tragedije

Dječji suicid
Kako na vrijeme prepoznati znakove

Ako dijete govori ili piše poruke ‘želim napustiti ovaj svijet’ , ili ‘bolje da se nisam rodio’ to su pokazatelji suicidalnih namjera, kaže psiholog Edi Žitnik

Piše ANTONIJA ŽAJA

Novi slučaj samoubojstva mlade osobe u Našicama, zbunjuje i zabrinjava roditelje tinejdžera kojima nije jasno zašto su djeca spremna dignuti ruku na sebe i naglo prekinuti život koji je tek stajao pred njima. No, stručnjaci smatraju da ni jedan tinejdžer odluku o oduzimanju života neće donijeti “preko noći” te da suicidalne namjere pokazuju okolini, odnosno roditeljima i vršnjacima.
- Mlade osobe pokazuju različite vrste znakova koji upućuju na mogućnost suicida, no često se ti znakovi preklapaju s uobičajenim adolescentnim ponašanjem ,pa ih okolina treško raspoznaje. Ako dijete govori ili piše poruke poput “želim napustiti ovaj svijet”, “ svima će biti bolje ako me nema”, “da se barem nisam ni rodio”, onda su to verbalni pokazatelji sucidalnih namjera. Povlačenje u sebe, depresivnost, osamljenost, sklonost samoozljeđivanju, promjene u navikama hranjenja i spavanja, školski neuspjeh, preosjetljivost, zapuštanje vlastitog izgleda, sklonost rizičnom ponašanju, ali ne samo u smislu uzimanja droga i alkohola, već i, primjerice, eksperimentiranje s brzom vožnjom ,te bježanje od kuće, su neverbalni, emocionalni znakovi - pojašnjava psiholog Edi Žitnik iz splitske udruge “Mi” i autor priručnika “Prevencija suicida u školi”. Intenzivno razmišlja o samoubojstvu osoba koja prejako reagira na kritiku, izrazito je samokritična, piše oporuku, završava značajne veze i prijateljstva te dijeli osobne stvari.
Najvažniji prediktor suicida je, veli Žitnik, kada dijete pokuša samoubojstvo i ne uspije. Ono će to sasvim sigurno pokušati ponovno. Nastavnici i roditelji skloni su, pojašnjava psiholog, ingorirati djecu smatrajući da oni svojim ponašanjem žele manipulirati odraslima da bi ostvarili neke svoje ciljeve - dobili dobru ocijenu ili veći džeparac.
- Mi sebi ne smijemo dopustiti takav rizik, stoga čak i ako je riječ o dječjoj manipulaciji, s njima trebamo otvoreno razgovarati jer tako ćemo sigurno sačuvati nečiji život. Predrasuda je da su samoubojice isključivo osobe koje imaju poremećaj ponašanja ili psihičkih problema.
Isto tako, nije točno da razgovor o samoubojstvu može mladoj osobi biti poticajan da ostvari svoje suicidalne namjere.
Djeca trebaju i žele podršku odraslih u odrastanju - poručuje Žitnik dodajući kako je najbitnije znati na pravi način pristupiti djeci - suosjećajno i strpljivo. Prema njegovim riječima svaki pojedinac ima intimne razloge koji ih mogu dovesti do samoubojstva, no situacija u društvu također utječe na razmišljanja i osjećaje mladih.
- Riječ je o pojedincima, specifičnog psiho-socijalnog profila, no treba napomenuti da veliki broj mladih funkcionira odgovarajuće, promatra djela svojih vršnjaka s kritičnom distancom i ne identificira se s njima - zaključio je Žitnik.

NOVI ŠOK U NAŠICAMA ODLIČNA UČENICA SEDMOG RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE
Nera .k. OBJESILA SE NA TAVANU OBITELJSKE KUĆE

‘ Sve ću vas gore čekati raširenih ruku’

••Nakon niza samoubojstava maloljetnika, prvo dviju tinejdžerica na otoku Rabu, te pokušaj vješanja dječaka u Đurđenovcu i samospaljivanje učenika u varaždinskoj školi u utorak je nastavljen taj crni niz u Našičkom Markovcu gdje je samoubojstvo vješanjem počinila 14-ogodišnja djevojčica Nera K. Tinejdžerica, učenica 7.a razreda našičke Osnovne škole “Kralj Tomislav” samoubojstvo je počinila na tavanu obiteljske kuće, a njezino je tijelo oko 20 sati prvi otkrio susjed. Njega je pak pozvala mlađa sestra nesretne djevojčice koja je otkrila oproštajno pismo u kojemu se djevojka oprostila od obitelji.
Našička policija dojavu je zaprimila u 20,20 sati nakon čega je vrlo brzo pristigla i Hitna medicinska pomoć čiji je djelatnik međutim mogao samo konstatirati djevojčicinu smrt. Istražni sudac naložio je obdukciju tijela koja će se obaviti u Općoj bolnici Našice, no prema prvim medicinskim nalazima navodi se da je samoubojstvo počinjeno između 20 i 20,15 sati.
Policija navodi kako posjeduje oproštajno pismo koje je ostavila mlada djevojka. iIz izvora blisikih obitelji pokojne djevojčice doznajemo da u oproštajnom pismu stoji: “Morala sam to učiniti jer ne vidim smisao života. Molim roditelje da se ne ljute i da mi oproste. Sve ću vas gore čekati raširenih ruku.”
Pred obiteljskom kućom s koje visi crna zastava susreli smo vjenčanog kuma djevojčinih roditelja koji je šokiran obiteljskom tragedijom samo napomenuo da otac dolazi s puta dok je majka potpuno shrvana od boli. Djevojčicin otac Herbert zaposlen je na jednoj plaformi u Siriji ,dok je majka Silvija medicinska sestra u Na šičkoj bolnici.
Djed nesretne djevojčice Josip utučen smrću nećakinje kratko je prenio zaprepaštenje cijele obitelji, dodajući da Nera apsolutno nikada niti u jednoj prilici nikada nije pokazivala nešto što bi ukazivalo da je spremna podići ruku na sebe.

TOMISLAV PRUSINA/EPEHA

Lančana reakcija DEPRESIVNI LJUDI OPONAŠAJU SLUČAJEVE SUICIDA

Patnje mladog Werthera

•• Pokušaj samoubojstva samospaljivanjem 14-godišnjeg dječaka u Varaždinu, aktualizira temu načina o kojemu mediji smiju izvještavati o sličnim slučajevima. Mediji, naime, ne bi smjeli isticati priče o samoubojstvima na naslovnicama, niti bi smjeli detaljno opisivati način izvršenja samoubojstva, osobito kada su u pitanju adolescenti, zbog efekta službeno opisanog kao «Wertherov sindrom», tvrde svjetski i domaći stručnjaci.
Sintagmu Wertherov sindrom prvi je 1974. godine smislio sociolog David Phillips kako bi opisao fenomen oponašanja suicidalnog ponašanja o kojemu su izvjestili masovni mediji, a nazvao ga je tako zbog «epidemije» samoubojstava koja su uslijedila nakon što je Goethe napisao «patnje mladog Werthera». Danas se psihijatri i sociolozi uglavnom slažu da nakon izvještavanja o samoubojstvu u elektronskim medijima u narednih deset dana naraste broj suicida, što je potvrdila i Svjetska zdravstvena organizacija.
- Nažalost, moramo prihvatiti činjenicu da kada mediji pišu o načinima izvršenja samoubojstva ili kada objave fotografiju samoubojice, često puta potaknu i mnoge koji su možda samo razmišljali o samobojstvu da to i pokušaju, umjesto da potraže pomoć. Fenomen je među stručnjacima opisan kao Wertherov sindrom - kaže naš poznati psihijatar dr. Veljko Đorđević. Mediji ne bi trebali pisati o suicidima, osobito ne na senzacionalistički način, u prvom redu zato što to doista može pogoršati stanje kod osobe koja je ionako podvojena .

NATAŠA ŠKARIČIĆ

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2010.