bestseleri dvije knjige naklade ljevak
o LEGENDARNIM povijesnim heroinama
Moćne žene vladaju top-listama
‘Ozloglašene
princeze’ od Kleopatre
preko Lukrecije Borgie do Katarine Velike
bolno su došle do
moći, a ‘Papisa Ivana’
morala je postati
muško da bi bila papa
PIŠE JASMINA PARIĆ
Povijesne senzacije i skandali, mračne tajne kraljevskih ložnica oduvijek zaokupljaju pažnju javnosti, a osobito su privlačne teme koje nailaze na otpor i protivljenje jakih institucija poput Crkve. Pokazao je to najbolje “Da Vincijev kod” s pretpostavkom da je Isus bio oženjen i imao potomke, a sada je podgrijana i stara srednjovjekovna legenda o ženi koja je zasjela na papinski tron.
Američka spisateljica Donna Woolfolk Cross napisala je roman “Papisa Ivana”, koju je objavila naklada “Ljevak”, otprilike u isto vrijeme kao i “Ozloglašene princeze” povjesničara Philippea Delormea, s galerijom žena koje su dobrano iskočile iz prosjeka svoga doba, ali zato nisu bile puno sretnije. “Ozloglašene princeze” više se oslanjaju na činjenice nego na govorkanja i daju portrete čuvenih vladarica, koje su radile uglavnom iste stvari koje i njihovi muški parnjaci – mijenjale partnere, uklanjale protivnike, bančile i trošile.
Sveta stolica s rupom
Nezaobilazne su u tom društvu Lukrecija Borgia, Kleopatra, Katarina Velika, Teodora, Mesalina, Fredegunda i slične gospe. Posebno je zanimljivo pročitati dijelove njihovih životopisa koji govore o djetinjstvu ili ranijoj mladosti koja je obično puna zlostavljanja i prisilnih veza u kojima su služile kao trgovačka roba, pa se može naslutiti da je kasnije ponašanje reakcija na to doba.
Lukreciju Borgiu su seksualno iskorištavali otac i braća, udavali je i razvodili prema svojim političkim interesima ili bi joj jednostavno ubili muža. Čini se da je ni kriva ni dužna prikazana na slici s bodežom i otrovom u rukama.
Katarina Velika imala je nesposobnog muža, kojeg joj je također obitelj izabrala, a sama je željela vladati. Mesalinu su u tinejdžerskoj dobi udali za starca od preko šezdeset, bolesnog Klaudija, pa je nakon nekoliko godina mirnog braka stala tražiti ljubavnike, ali i pustošiti državnu blagajnu. Čak je i Kleopatra bila prisiljena na u Egiptu uobičajeni incestuozni brak s bratom koji joj je radio o glavi.
Roman o ženskome papi iz 9. stoljeća solidno je, premda predvidljivo napisan. O navodnoj papisi malo je pisanih tragova, ali je zato odavno prešla u legendu. Navodno je, prerušena u muškarca, preuzevši identitet pokojnoga brata, stekla visoko obrazovanje u tom vremenu nesklonom ženama, uspinjala se sve više u crkvenim i političkim krugovima i proglašena papom pod imenom Ivan Engleski, a vladala je otprilike dvije godine. Morala je imati i ljubavnika jer ju je porođaj spopao u jednoj uličici tijekom procesije pa tim putem pape više ne prolaze.
Spominju je mnogi autori, neki kao puku izmišljotinu, a neki kao povijesnu činjenicu. Mnogi drže da je nakon otkrivanja njezine tajne u Vatikan uveden pregled genitalija budućeg pape, a čuva se i stolica koja je služila za tu svrhu.
Stolica ima rupu na sjedalu, ali je mogla služiti i za porođaj u sjedećem stavu ili kao zahod.
Prostitutka
i carica
•• Teodora, bizantska carica, bila je glumica i prostitutka (u ono vrijeme gotovo ista stvar) još prije puberteta. Muškarci su joj plaćali, ali i protjerivali iz jednoga grada u drugi, kao živu kugu i kvariteljicu mladeži; poslije bi dala iskasapiti svakoga tko bi o tome nešto natuknuo, a kako se miješala i u papinske izbore i imala jake veze s Crkvom, na mozaiku u Ravenni je prikazana s oreolom poput svetice.
Rastrošna Kleoptara
•• Kleopatra se zbilja znala razbacivati i trošiti; okladivši se s Antonijem da je kadra za jednu večeru potrošiti milijune, jednostavno je za stolom u kvasini rastopila neprocjenjivi biser i - popila ga.
Trči,
Ivana, trči
•• U svibnju kreće snimanje visokobudžetnog filma “Papisa Ivana” s Frankom Potente (“Run, Lola, Run”) u naslovnoj ulozi. Režiju će preuzeti Sonke Wortmann, autor filma “Čudo u Bernu”.