kompromis MERKEL I SARKOZY ipak ‘pomirili’ staJALIŠTA
Mediteranska unija ide dalje
Po svemu sudeći Nicolas
Sarkozy uspio je razbiti
skepsu Angele Merkel
spram utemeljenja nove
asocijacije, a glavni adut je
bilo uvjeravanje da Berlin
neće ostati po strani
Piše MILAN LAZAREVIĆ
Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjedník Nicholas Sarkozy raščistili su dugotrajni spor koji prati formiranje Mediteranske unije za šta se naročito zalaže Francuska, dok je Njemačka imala najviše primjedbi na formiranje te nove asocijacije. U vezi sa spornim pogledima na Mediteransku uniju govorilo se čak o „borbi za premoć“ ove dvije najveće i najznačajnije zemlje Europske unije. Merkel i Sarkozy su se sastali sinoć poslije otvaranja Svjetskog sajma informacijsko-telekomunikacijskih tehnologija CeBIT u Hannoveru i, kako se tvrdi, bez mnogo pojedinosti o kompromisu, riješili spor.
Kontroverzni projekt Mediteranske unije „guraju“ uglavnom Francuzi koji žele bolje povezati južnu Europu sa zemljama na sjeveru Afrike, uglavnom bivšim francuskim kolonijama. Njemački otpori potječu od straha da će iz čitave priče biti isključena Njemačka, ali i ostale članice EU-a koje nisu smještene na obalama Sredozemlja, što bi moglo rezultirati slabljenjem Unije. Sarkozy je, kažu, Merkel obećao da će u projektu sudjelovati svih 27 članica EU-a. „Našli smo kompromis koji nikoga neće isključivati“, izjavio je Sarkozy.
svjetski poredak un ponovno kažnjava teheran
Iranu uvedene sankcije, treći put
Odluku Vijeća sigurnosti
UN-a Iran je odmah
nazvao ‘ilegalnom’
uvjeravajući sve kako
je riječ o civilnome
nuklearnom programu,
usput prosvjedujući
protiv terora moćnih
piše miroslav copić
Veleposlanici zemalja članica Vijeća sigurnosti UN-a pojačali su sankcije Iranu, zbog odbijanja Teherana da suspendira aktivnosti na obogaćivanju nuklearnoga goriva, ali i zbog nekih drugih “osjetljivih radnji” koje su u izravnoj vezi s iranskim nuklearnim programom. Veleposlanik Teherana na newyorškom East Riveru glatko je okarakterizirao potez na Vijeću sigurnosti - “ilegalnim”.
Iran je, baš kao u prethodnim slučajevima, oštro odbacio dokument Vijeća sigurnosti, okarakteriziravši ga “kršenjem međunarodnog prava, govorio je Mohammad Khazaee, veleposlanik Iraka pri UN-u i dodao kako je VS UN-a odavno postalo alat nacionalnih vanjskopolitičkih politika nekolicine zemalja...” Khazaee je, također, kao “neosnovane” odbacio informacije američke obavještajne zajednice, čiji su predstavnici nedavno povjerili kako je Iran odradio “studiju” o temi “kako izraditi nuklearno oružje”.
Rezolucija o novom setu sankcija za Iran nalaže dodatne restrikcije za iranske državne dužnosnike te za tamošnje tvrtke i financijske institucije. Neke od novih restrikcija su “obvezne” za sve zemlje članice UN-a. Nove restrikcije prethodnoj su rezoluciji dodale imena 13 pojedinaca i 12 kompanija, za koje se tvrdi da rade na iranskim nuklearnim i balističkim programima. Jedno od imena s popisa jest brigadni general Mohammad Reza Naqdi - lik za kojeg “se zna” da je pokušao izigravati aktualne sankcije UN-a. I kao dodatak - papir nalaže “posebnu budnost” što se iranskih financijskih institucija tiče, pri čemu se pažnja skreće na aktivnosti dviju banaka - Banke Saaderat i Banke Melli. Bilo kakve transakcije s Bankom Sepah bile su otprije zabranjene.
Diplomati na East Riveru opisali su najnovije sankcije kao “skromno zatezanje” prijašnjih rezolucija, “najviše što je Washington mogao iskamčiti”, a izvori bliski UN-u tvrde kako je najnovija rezolucija UN-a zapravo “snažan pokušaj” da se Teheran ponovno dovede za pregovarački stol.
|