pismo iz sad-a predsjednički kandidat o erdutskom sporazumu
Obama Hrvatskoj:
Poštujte prava srpske manjine
U pismu organizaciji
američkih Srba,
demokratski kandidat
ustraje na odredbama
potpisanog sporazuma
piše
Šenol selimović/epeha
•• Kandidat Demokratske stranke za predsjednika SAD-a Barack Obama, u pismu upućenom Mirjani Samardžiji, predsjednici Kongresa srpskog ujedinjenja, organizaciji američkih Srba, poručio je da se, nakon proglašenja nezavisnosti, svim ljudima na Kosovu mora omogućiti da žive u mirnom, tolerantnom i prosperitetnom društvu, u kojem su religijski objekti i prava manjina potpuno zaštićeni.
Kongres srpskog ujedinjenja u SAD-u priopćio je da je Obama ocijenio kako mir na Kosovu može biti osiguran samo rješenjima prihvatljivima za obje strane. Naglasio je da će nastaviti s pružanjem podrške Daytonskom, ali i Erdutskom sporazumu.
Mirna reintegracija
Upravo to, Obamino spominjanje Erdutskog sporazuma u pismu organizaciji američkih Srba, iznimno je važno za Hrvatsku. Štoviše, on u pismu dodaje kako će “jasno naznačiti da očekuje da sve strane tog dogovora, uključujući i Hrvatsku, poštuju svoje obveze”. Zašto se Barack Obama usred predizborne kampanje za ulazak u Bijelu kuću sjetio sporazuma koji je potpisan 15. prosinca 1995., s ciljem mirne reintegracije Podunavlja? Taj je sporazum bio temelj za dolazak UNTAES-a, što je definirano rezolucijom Vijeća sigurnosti od 15. siječnja 1996.
Demilitarizacija je završena 20. lipnja 1996., prijelazne policijske snage formirane su 1. srpnja te godine, a 13. i 14. travnja 1997. organizirani su izbori te je Vijeće sigurnosti zaključilo misiju ocjenom da je to jedna od rijetko uspješnih operacija UN-a.
Zadnje kritike na provedbu Erdutskog sporazuma u Hrvatskoj zabilježene su 2002., kada je šef Ureda za vezu UN-a u Hrvatskoj Kishore Mandhyan, za susreta s predsjednikom Mesićem, izrazio “zabrinutost što se relativizira Erdutski sporazum”. Odgovorila mu je tada Vesna Škare-Ožbolt, koja je bila angažirana na procesu reintegracije Podunavlja.
– Sporazum je prestao važiti 15. siječnja 1998., kada je završio mandat UNTAES-a – kazala je Škare-Ožbolt. Zašto se, dakle, Obama uhvatio davno zaboravljenog Erdutskog sporazuma, poručujući Hrvatima kako od njih očekuje da “poštuju obveze”, teško je dokučiti. Ili se samo udvarao američkim Srbima kao potencijalnim glasačima ili ga je zahvatio Bushev sindrom nesnalaženja na Balkanu.
‘Erdut nije svršena priča’
•• Erdutski sporazum nije svršena priča. Njegove se odredbe u istočnoj Slavoniji u značajnoj mjeri ostvaruju, ali neki se elementi još razvijaju i ne može se reći da je ad acta – kaže SDSS-ovac dr. Milorad Pupovac. |
|