novosti svijet biznis kultura mozaik spektakli crna kronika sport
	dalmacija split zadar šibenik dubrovnik županija bih
	dobar dan tribina osmrtnice impresum
	kretanje brodova kontakt linkovi arhiv

¸

	strana 1 od 1

tribina u kinoteci ‘zlatna vrata’ mate maras
održat će predavanje o svojem najnovijem prijevodu

Shakespeare je i danas superstar

Najveći je dramski pisac na svijetu. Svaki njegov lik govori drukčije, a opet uvijek na najvišoj pjesničkoj razini

Piše ana jerković

Još jedna u nizu “Tribina Zlatna vrata” Pučkog otvorenog učilišta Split održat će se u utorak, ovaj put s temom “Shakespeare: Drame hrvatskog prijevoda”. Voditelj tribine će biti Duško Čizmić Marović, s početkom u 18 sati, a o navedenoj temi će govoriti prevoditelj, diplomat i pjesnik Mate Maras. Pritom će predstaviti svoj posljednji prevoditeljski rad - Sabrana djela Williama Shakespearea u izdanju Matice hrvatske, te će govoriti o tome što bi taj prijevod mogao značiti u korpusu hrvatske književnosti.
Što Vas toliko privlači Shakespeareu?
- Dovoljno je reći da je Shakespeare najveći dramski pisac na svijetu da bi se odmah razumjela njegova privlačnost. Mene napose očaravaju njegovi različiti načini izricanja misli: svaki njegov lik govori drukčije, a opet uvijek na najvišoj pjesničkoj razini.
Kakav je aktualni interes mladih za Shakespearea?
- Shakespeareova su djela već četiri stoljeća prava književna zrcala zapadnoga dijela čovječanstva. Svako je povijesno razdoblje u njima vidjelo sebe, pa tako i sadašnje. Sami smo svjedoci koliko se po cijelom svijetu izvode njegove drame u kazalištima ili snimaju filmovi u studijima. Popularno rečeno, Shakespeare je i današnjoj mladeži superstar.
Zašto danas više nema ljudi poput Shakespearea, Dantea, Tolstoja...?
- Teško je naći opipljiv razlog tomu, osim činjenice da katkada prođu i stoljeća prije nego što se opet rodi duh te vrste.

Nema kemije za genije

- Ali ako ćemo vjerovati Baudelaireu, koji kaže da je patnja jedina plemenitost i nadahnuće, meni se čini da razvitak tehnologije i sve lagodniji život ipak nisu najpogodnije tlo za razvitak takvih genija.
I sami ste pjesnik. Mislite li da je poezija pomalo zanemarena u Hrvatskoj?
- Ne bih rekao da je u nas poezija zanemarena. Naprotiv, čini mi se da nikada nismo imali veću produkciju pjesničkih uradaka. Pogledajte samo naše književne časopise i novine - svaki dan se javi neko novo pjesničko ime. Drugo je pitanje koliko se javnost zanima za pjesme i pjesnike, ali to otvara složeniju raspravu koje ćemo ovaj put odreći.
Što mislite o razvoju hrvatskog jezika u posljednja dva desetljeća?
- Ne vidim nikakva razvitka hrvatskoga jezika otkada nam je domovina postala neovisna. Prije bi se reklo da je nastala zbrka oko temeljnih pitanja kao što su pravopisni propisi, rječnička građa i nastava u školama. Ipak nisam pesimist, mislim da moramo proći i kroz tu fazu raščišćavanja pojmova.
Prevodili ste s jezika čiji je vokabular puno bogatiji od hrvatskoga. Kakav Vam se čini hrvatski u odnosu na njih?
- Ponovit ću svoju omiljenu tvrdnju: Usprkos raširenu mišljenju da je hrvatski jezik siromašan, ja sam se bezbroj puta uvjerio da je hrvatsko jezično blago dovoljno bogato za sve prevodilačke izazove. Treba samo poznavati materinski jezik, a to se postiže jedino trajnim učenjem: čitajte dobre hrvatske pisce, i dobre prijevode, te pomnjivo listajte dobre rječnike.
Podržavate li natječaj za novu hrvatsku riječ u kojem građani sudjeluju u kreiranju jezika?
- Draga mi je svaka briga o promicanju hrvatskoga jezika, svako upozoravanje na opasnosti koje mu prijete, bez obzira na više-manje spektakularan ishod takvih akcija.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2008.