novosti svijet biznis kultura mozaik spektakli crna kronika sport
	dalmacija split zadar šibenik dubrovnik županija bih
	dobar dan tribina osmrtnice impresum
	kretanje brodova kontakt linkovi arhiv

¸

	strana 1 od 1

zemlja bez hospicija U Hrvatskoj ne postoji ustanova
za skrb o bolesnicima u terminalnoj fazi

Dalmatinci odlaze umrijeti u Knin

Najsličnije hospiciju što Hrvatska ima jedan je od odjela kninske bolnice

pišu Ivica MARKOVIĆ, Linda PERIĆ

Smrt na bolničkom Hitnom prijamu 75-godišnje Splićanke koja je bolovala od zloćudne bolesti aktualizirala je potrebu postojanja hospicija, zdravstvene ustanove u kojoj se skrbi o teško bolesnima i umirućima. U posljednjim danima života nesretna je žena trebala boraviti upravo u takvoj jednoj ustanovi: na Hitnom prijamu, naime, nikako nije mogla dobiti odgovarajuću skrb, a baš je tamo na koncu i umrla u ponižavajućim uvjetima. Takvi su slučajevi, nažalost, neizbježni jer u Hrvatskoj još uvijek ne postoji ni jedan hospicij.
Nešto slično hospiciju postoji u kninskoj bolnici koja ima Odjel za produženo bolničko liječenje, s 90 kreveta, koliko je ugovoreno s HZZO-om. Tu se smještaju bolesnici kojima je i nakon otpusta iz bolnice potrebna bolnička njega, ponajprije kronični bolesnici, oni čija je bolest u terminalnoj fazi (posljednja faza života), te socijalni slučajevi - ljudi koji nakon otpusta iz bolnice nemaju kamo otići.
- Prosjek ležanja pacijenata na tom odjelu je tri tjedna, ali se boravak može produžiti dok se zdravstveno stanje ne popravi ili dok ne dođe do nekih drugih promjena - poboljšanja stanja ili smrti. Može se produžiti i socijalnim slučajevima koji nemaju kamo, pa ostaju dok se za njih ne nađe odgovarajuće riješenje - rekla nam viša medicinska sestra Marija Županović, glavna sestra KBC-a Split.
Mogućnost koju pruža kninski odjel najviše koriste bolnice iz Splita, Šibenika i Zadra, a smještaj je organiziran kao nastavak liječenja u trima županijskim bolnicama.
- Pacijent kod nas može ostati najviše 30 dana. U kninsku bolnicu na produženo liječenje odlaze svi kojima je to potrebno osim psihijatrijskih bolesnika i djece. Među bolesnicima na kninskom odjelu pristiglih iz Splita je jedna trećina. Postoji i lista čekanja, jer je zanimanje sve veće. Stoga apeliramo da Ministarstvo zdravstva u suradnji s HZZO-om za potrebe produženog liječenja otvori i četvrti kat kninske bolnice. Trebalo bi ga adaptirati, no dobilo bi se dodatnih sedamdesetak kreveta - kaže Marija Županović, dodajući da splitski pacijenti u Knin idu od kraja 2006. godine.
U Zagrebu je 1999. godine osnovano Hrvatsko društvo za hospicij/palijativnu skrb kojemu je predsjednica Anica Jušić. Tim stručnjaka iz udruge - liječnik, psiholog, medicinska sestra, socijalni radnik i fizikalni terapeut, redom dobrovoljci - odlazi u kućne posjete umirućima. Nakon osnivanja Regionalnog hospicijskog centra 2002. godine, obilaze samo najteže bolesnike jer njih ne mogu smjestiti u 80 kvadrata u Hirčevoj 1, prostorima koje im je Grad dao u najam. Za organizaciju kvalitetne zdravstvene ustanove, koja bi s pravom nosila ime hospicija, još uvijek, unatoč sedam godina starom obećanju zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića, nisu dobili odgovarajući prostor.
- Ljudi doista umiru u nemogućim uvjetima. Ne zna se komu je gore, njima ili njihovim obiteljima koje ne znaju na koji bi im način mogli pomoći, a uz to su i u teškom psihičkom stanju - pojašnjava Anica Jušić.
Potrebu osnivanja hospicija uočili su i u Splitu. Prvu hrvatsku bolnicu za umiruće planirao je, podsjećamo, otvoriti i poznati radiolog dr. Josip Kalajžić, uz novčanu pomoć Liste Veloga Mista, no sve je, kao i u zagrebačkom slučaju, zapelo na prostoru.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2008.