petak, 29.2.2008.


	novosti svijet biznis kultura mozaik spektakli crna kronika sport

	dalmacija split zadar šibenik dubrovnik županija bih

	burza

	dobar dan osmrtnice impresum

	kretanje brodova kontakt linkovi arhiv




	strana 1 od 2

DIVLJI DEPONIJI
ŽUPANIJA BEZ LOKACIJE ZA ZBRINJAVANJE GRAĐEVINSKOG OTPADA

Karepovci niču na sve strane

Kroz Kaštela, posebice na državnoj cesti D-8, niče sve veći broj ilegalnih deponija, a ništa bolje nije ni u Splitu, Makarskoj,
Omišu i Trogiru

Piše jakov žarko

Iako je Županija splitsko-dalmatinska u suradnji s jedinicama lokalne samouprave trebala odabrati lokaciju za zbrinjavanje, građevinski se otpad na području cijele dalmatinske regije odlaže uz županijske i državne ceste ili na područjima gdje to zakonom nije dopušteno. Tako, primjerice, na kaštelanskom području, preciznije na državnoj cesti D-8, iz dana u dan niče sve veći broj ilegalnih deponija, a prema informacijama kojima raspolažemo, ništa bolja situacija nije ni na području Splita, Makarske, Omiša i trogirskog kraja. Ne pomažu ni apeli ni zahvale / JADRAN BABIĆ/CROPIX Problemi sa zbrinjavanjem pojavili su se u listopadu 2005. godine, kada su Skupština splitske Čistoće i gradska vlast donijele odluku prema kojoj se na deponiju Karepovac zabranilo odlagati građevinski otpad, ali i inspekcijske zabrane da ga se odvozi u sućuračku kavu Dalmacijacementa.
- Našim naporima spriječili smo pojavljivanja većeg broja divljih deponija u samom središtu Splita, ali i na drugim područjima Županije na kojima radimo – tvrdi direktorica operativne službe splitske Čistoće Ljubica Vrdoljak. Građevinski otpad odvozimo s lokacija koje mi čistimo, no građane ne možete kazniti ako taj otpad nemaju gdje odlagati – upozorava Vrdoljakova i dodaje kako je Županija trebala odrediti barem privremenu lokaciju pa nam se danas, tvrdi ona, ne bi dogodilo da prometnice i priroda postanu glavna ilegalna odlagališta.
Karepovac više ne može primati takvu vrstu otpada. Međutim, nakon rušenja kuća po Županiji, a prema nelegalnome nalogu nadležnog Ministarstva zaštite okoliša, na deponij Karepovac ipak se zbrinjavao građevinski otpad, što će zasigurno otežati njegovu sanaciju, upozorava Vrdoljak.

Posao komunalnog redarstva

S druge strane, županijski pročelnik Tomishav Mihotić kaže kako je zbrinjavanje građevinskog otpada veliki problem cijele Županije. Dodaje da Županija nije trebala određivati nikakve lokacije, kako to tvrdi Ljubica Vrdoljak, najavljujući uspostavljanje novog sustava koji je u pripremi, a izrađuje ga nadležno ministarstvo.
Ako se od Županije bude zahtijevalo da prema tom pravilniku iznađe lokaciju, postupit ćemo prema odredbama, tvrdi Mihotić i dodaje kako bi sve općine i gradovi trebali odrediti lokacije na kojima bi se pokrenuli pogoni za obradu materijala koji bi poslije koristili pri gradnji. Isto tako, Županija je u svom prostornom planu omogućila da se u svim napuštenim kavama može deponirati građevinski otpad, no tek kada jedinice lokalne samouprave izrade studije utjecaja na okoliš te ishode sve potrebne dozvole. Do izrade novog pravilnika, koji bi Sabor trebao usvojiti krajem godine, Mihotić upozorava kako bi općine i gradovi svakako trebali maksimalno angažirati komunalno redarstvo koje bi spriječilo podizanje novih ilegalnih odlagališta na mjestima gdje su zakonom zabranjena.