vodostaj Hidrocentrale u Bih ugrožavaju život uz rijeku neretvu
Lignje i meduze među mandarinama
PIŠE
STANISLAV SOLDO
Zbog izgradnje hidrocentrala te umjetne promjene režima voda u jugoistočnoj Hercegovini, vodostaj Neretve kod Metkovića iznimno je nizak i iznosi tek 60 centimetra. Stručnjaci za vodno gospodarstvo upozoravaju da zbog niskog vodostaja postoji realna opasnost od ulijevanja mora u Neretvu, što bi u konačnici dovelo do zaslanjenja tla i nemogućnosti intenzivne poljoprivrede. Tako je iznova aktualiziran problem “Gornji horizonti“, kojim elektroprivreda Republike Srpske gradi šest hidrocentrala na Neretvi i Trebišnjici.
Zbog umjetne promjene režima voda, pitoma i plodna dolina Neretve od ušća do Čapljine u BIH postat će beživotna slana pustara. Pritoke Neretve će nestati, a više od 700 hektara mandarinskih polja zbog prodora mora u podzemne vodotoke i zaslanjenja tla moglo bi se potpuno osušiti. Osim neretvanskih poljoprivrednika, od promjene režima voda rijeke Neretve strahuju i malostonski školjkari i ribari.
- Neretva je svakim danom sve slanija jer je smanjen dotok slatke vode. Za izravnu posljedicu imamo pojavu liganja, meduza, sipa i drugih morskih organizama, što potvrđuje da Neretva zapravo postaje more - ističe dr. sc. Višnja Bukvić, koja se na terenu godinama bavi istraživanjem biljnog i životinjskog svijeta delte Neretve.
S ocjenom znanstvenika slaže se i gradonačelnik Metkovića, Stipe Gabrić Jambo, koji se do sada zalagao za obustavu Gornjih horizonata. Hrvatsku šutnju o ovom problemu tumači spregom različitih gospodarsko-političkih lobija koji su u ovome očito našli svoj interes.
- Radi se o velikom ekološkom problemu o kojem nova hrvatska Vlada mora zauzeti jasan stav - smatra Jambo.
|
![[Povratak na naslovnu stranu]](../inc/images/sdlogo-novo.gif)
