splitska pamet predstavljamo najzanimljivije
znanstvene projekte na fakultetima i institutima
Stvaramo i tornada
Tsunamiji, tornada, nova pogonska goriva, tankeri na jedra... Dio je to istraživanja koja se provode po laboratorijima splitskih fakulteta i instituta. Iako se o njima malo zna, ‘splitska pamet’ svakog dana radi na stotinjak znanstvenih projekata, statistički najviše u državi
piše leo kovačić
Znanstvenici s FESB-a, profesor Neven Ninić, šef Katedre za termodinamiku, termotehniku i toplinske strojeve, i Sandro Nižetić, razvili su spektakularni matematičko-fizikalni model kojim je moguće simulirati tornado.
Troposfera
Njihovim otkrićem moguće je stvoriti umjetni tornado koji bi sezao do troposfere, deset kilometara u visinu, dok bi se njegova snaga mogla preusmjeriti u dobivanje struje bez utjecaja na okoliš. Prvi dobiveni rezultati idu u prilog zaključku da je realizacija projekta, potaknutog prije šest godina, moguća već danas. Ideja o projektu stara je 20 godina, a prvi ozbiljni svjetski projekti elektrana tipa tzv. solarnih dimnjaka naveli su znanstvenike s FESB-a da projekt i pokrenu, te je prva faza uspješno završena.
Stručni tim Instituta za oceanografiju, na čelu s dr. Ivicom Vilibićem, došao je do otkrića da i na jadranskoj obali postoji opasnost od razornih tsunamija, koji su do sada našu obalu pogodili nekoliko puta i prouzročili veliku štetu. Vilibić je došao do otkrića da su velike poplave u posljednjih tridesetak godina (Vela Luka, Stari Grad, Ston...) uzrokovali tzv. meteorološki tsunamiji – vrsta koja izvorište ima u atmosferi i koji su vrlo destruktivni u plitkim uvalama. Javljaju se vrlo rijetko zbog niza meteoroloških uvjeta koji su potrebni da nastane razorni val visok i do desetak metara.
Iako je godinama postojanje toga fenomena bilo osporavano u znanstvenim krugovima, dr. Vilibić i njegov tim uspjeli su dokazati kako se meteorološki tsunamiji od onih izazvanih potresom razlikuju tek po uzrocima nastajanja.
Petero stručnjaka s FESB-a: Darko Stipaničev, Maja Štula, Damir Krstinić, Ljiljana Bodrožić i Toni Jakovčević prije pet godina počeli su razvijati sustav za ranu detekciju požara, koji danas vatrogascima znatno olakšava posao.
Detekcija požara
Razvijen je kompjutorski sustav opremljen automatskom detekcijom požara, vatre i dima koji se prati putem kamera i weba preko osobnog računala. Osim meteoroloških mjerenja, u sustav su ugrađeni i dodatni parametri koji primjenjuju ljudsku percepciju na senzore, čime kompjutor sam eliminira lažne uzbune.
Intenzivno se radi i na modulu za simuliranje požara koji ima tri načina korištenja: za “treniranje” vatrogasaca, utvrđivanje kada je požar nastao i simulaciju kako će se dalje širiti, te za analizu u slučaju katastrofe. Čitav nadzorni sustav, kojim se može pratiti područje u krugu od 30 kilometara, detektira i ostale pojave i fenomene u prirodi.
Splitski doktor za buru Bernardin Peroš, profesor na Građevini, više od 30 godina bavi se fenomenom ekstremnog djelovanja tog vjetra na građevinske konstrukcije. Prema njegovim riječima, bura je složen fenomen koji se javlja u Hrvatskoj, Tršćanskom zaljevu i Čileu, a unatoč tome poznat je u svijetu kao vjetar koji doseže brzinu veću i od tornada, te su mnogi slični vjetrovi nazvani upravo po njemu. Iako je do sada objavio više od stotinu znanstvenih radova o temi bure, priznaje kako su najveća istraživanja o toj temi napravili Japanci, i to u Senju. Oni su nakon četiri godine promatranja – valjanja zraka iz zaleđa preko planina u toplije krajeve i naglog strujanja prema obali – definirali sve vjetrove na području Japana.
Peroševa istraživanja bure usmjerena su prema njezinu utjecaju na konstrukcije velikih građevina, kako se one u sudaru s vjetrom ne bi srušile. Usluge dr. Peroša već koriste veliki telekomunikacijski operateri za koje “doktor od bure” konstruira odašiljače otporne na udare vjetra, a kao jedan od osmero revidenata u Hrvatskoj angažiran je na svakom ozbiljnijem građevinskom zahvatu: od gradnje Poljuda prije trideset godina, do izgradnje dvorane u Lori.
Ukrotimo
vitrove
•• ‘Fesbovac’ dr. Branko Klarin dvadesetak godina istražuje primjenu energije vjetra kako bi se ona što bolje iskoristila. Tijekom istraživanja je razvio vlastitu metodu projektiranja aeroprofila za vjetroturbine koji su, prema provedenim pokusima, i do pet posto efikasniji od uobičajenih. Također, Klarin se dvije godine bavi i idejom o velikim brodovima koji bi, osim standardnog pogona, koristili i snagu krutih jedara. Prema njegovim riječima, već sada je moguće primijeniti tu metodu na brodove kako bi postigli uštedu energije od 15-ak posto. Naglasak u budućim istraživanjima trebala bi biti kombinacija jedra i solarne energije.
Vodu u
alkohol
•• Ugledni splitski akademik Miroslav Radman, nositelj znanstvenog branda MedILS, uskoro bi trebao započeti rad na još jednom vrlo zanimljivom projektu... On će zajedno s dr. Zoranom Đermanovićem, u suradnji s Kinom, u Splitu raditi biokonverziju energije kroz selekciju novih simbioza. Drugim riječima, pokušat će sa suradnicima pretvoriti vodu u alkohol koji bi služio kao zamjena za današnje izvore energije.
Na MedILS-u ističu kako je danas u svijetu, s obzirom na svakodnevno povećanje zagađenosti planeta te smanjenje prirodnih resursa, taj projekt od najvećeg strateškog značenja za obje zemlje.
![[Povratak na naslovnu stranu]](../inc/images/sdlogo-novo.gif)
1/4
Njihovim otkrićem moguće je stvoriti umjetni tornado koji bi sezao do troposfere, deset kilometara u visinu, dok bi se njegova snaga mogla preusmjeriti u dobivanje struje bez utjecaja na okoliš. Prvi dobiveni rezultati idu u prilog zaključku da je realizacija projekta, potaknutog prije šest godina, moguća već danas. Ideja o projektu stara je 20 godina, a prvi ozbiljni svjetski projekti elektrana tipa tzv. solarnih dimnjaka naveli su znanstvenike s FESB-a da projekt i pokrenu, te je prva faza uspješno završena.
Razvijen je kompjutorski sustav opremljen automatskom detekcijom požara, vatre i dima koji se prati putem kamera i weba preko osobnog računala. Osim meteoroloških mjerenja, u sustav su ugrađeni i dodatni parametri koji primjenjuju ljudsku percepciju na senzore, čime kompjutor sam eliminira lažne uzbune.
konstrukcije velikih građevina, kako se one u sudaru s vjetrom ne bi srušile. Usluge dr. Peroša već koriste veliki telekomunikacijski operateri za koje “doktor od bure” konstruira odašiljače otporne na udare vjetra, a kao jedan od osmero revidenata u Hrvatskoj angažiran je na svakom ozbiljnijem građevinskom zahvatu: od gradnje Poljuda prije trideset godina, do izgradnje dvorane u Lori.