PUT NOVCA STRANI VLASNICI U LIJEPOJ NAŠOJ
OSTAVILI TEK MANJI DIO DOBITI OSTVARENE OD 1993. DO DANAS
Strane banke iz Hrvatske
‘izvukle’ 4,5 milijardi kn
Strane banke, koje drže
95 posto bankarskog
tržišta u Hrvatskoj,
reinvestirale su u
poslovanje 1,4 milijarde
kuna od 14,5 milijardi
kuna ukupne dobiti
Od 1993. do trećeg kvartala 2007. godine strane banke u Hrvatskoj, odnosno strani dioničari tih banaka u Hrvatskoj, ostvarili su dobit od dvije milijarde eura, odnosno oko 14,5 milijardi kuna. Od toga je na ime isplate dividende stranim vlasnicima otišlo 608 milijuna eura ili oko 4,5 milijardi kuna, dok su preostalih 1,470 milijardi eura reinvestirali u poslovanje ili dokapitalizaciju banke.
Poticanje potrošnje
Podsjetimo, strane banke u Hrvatskoj drže oko 95 posto tržišta, kako po aktivi, tako i po ostvarenoj dobiti i drugim tržišno-poslovnim pokazateljima. Zagrebačka banka, u većinskom vlasništvu UniCredita (Italija), Privredna banka, u vlasništvu Intese Sanapaolo (Italija), Erste banka (Austrija), Raiffeisen banka (Austrija), Hypo  Alpe Adria banka (Austrija), Splitska banka, u većinskom vlasništvu Societe General (Francuska) i OTP banka (Mađarska) tako upravljaju sa 95 posto hrvatskog bankarskog tržišta.
Nažalost, te činjenice smo postali svjesniji tek kada je postalo jasno kako te banke mnogo više pažnje poklanjaju kreditiranju potrošnje nego “proizvodnje”, iako se to u posljednje vrijeme počelo mijenjati, te nakon što su profitnu politiku provodili neosjetljivi na bilo kakve posljedice koje bi to moglo imati za opću financijsku ranjivost zemlje.
No, to ne treba čuditi, jer prema istraživanju pod nazivom “Strane banke u Hrvatskoj: iz druge perspektive”, što ga je u još u ožujku i travnju 2002. proveo Evan Kraft, direktor Odjela za statistiku HNB-a, glavni motiv ulaska stranih banaka na hrvatsko tržište bile su visoke kamatne marže. To je u provedenoj anketi bio odgovor svih 20 stranih banaka u Hrvatskoj. Sljedeći razlog koji su naveli kao gotovo jednako važan bio je potraga za novim klijentima i neiskorišteni kreditni potencijal hrvatskog stanovništva i poduzeća.
Financijska ranjivost
Konkurencija na matičnom tržištu stranih banaka rangirana je na ljestvici razloga za ulazak na hrvatsko tržište nešto niže, a praćenje klijenata iz matične države još niže, s time da je godinu dana poslije praćenje klijenata iz matične države postalo značajno važnije.
No, kada su se razlike u kamatama u eurozoni i Hrvatskoj počele smanjivati i kada Hrvatska narodna banka provodi restriktivnu monetarnu politiku, kako bi smanjila financijsku ranjivost zemlje, strane banke su najglasnije u “grintanju” da im opada profitabilnost.
Iako povrat na kapital (profitabilnost) više nije tako velik, te su banke prošle godine imale dvadesetpostotni rast dobiti, a ukupna dobit iznosila je 900 milijuna kuna, ove će godine ukupna dobit zacijelo prijeći brojku od milijardu kuna. Dakako, od tog iznosa 95 posto otpada na nabrojane strane banke.
|
![[Povratak na naslovnu stranu]](../inc/images/sdlogo-novo.gif)
