Mali oglasnik Portal SD Trafika Marketing Grafička djelatnost Izdanja
[Povratak na naslovnu stranu]
nedjelja, 17.2.2008.
  novosti
svijet
kultura
spektakli
crna kronika
sport
  split
zadar
šibenik
dubrovnik
bih
  pomet
nedjeljna dalmacija
  dobar dan
osmrtnice
impresum
  kretanje brodova
kontakt
linkovi
arhiv

¸

 
strana 2 od 5

VANJSKI POSLOVI SASVIM IZVJESNO OSAMOSTALJENJE JUŽNE SRBIJANSKE POKRAJINE MOGLO BI UGROZITI ODNOSE ZAGREBA I BEOGRADA

Priznanje Kosova ‘udaljava’ Srbiju

Ako Hrvatska odmah prizna Kosovo, teško će osporiti pravo Srba u Republici Srpskoj na samoopredjeljenje

Piše MLADEN PLEŠE

U Hrvatskoj je postignuta suglasnost da se što prije prizna samostalnost Kosova čija će Skupština upravo danas u Prištini proglasiti nezavisnost. Argumenti su apsolutno respektabilni: ponajprije, nema više sumnje da će se Priština odcijepiti od Beograda, da postoje povijesni razlozi, ali i pravna utemeljenost za donošenje takve odluke te da je, a to priznaju i Srbi i Albanci, sadašnja situacija na Kosovu potpuno neizdrživa.
Pitanje je međutim je li sve to dovoljno da Hrvatska hita s priznanjem Kosova i je li nužno da slijedi dio država članica EU-a te SAD-a. To više što je EU odustao od zajedničkog priznanja te svakoj zemlji prepustio da sama odluči hoće li i kada priznati Kosovo. Valja također imati na umu da UN neće u dogledno vrijeme priznati Kosovo.
Budući da Hrvatska, za razliku od, recimo, Estonije ili Poljske, u slučaju Kosova ima sasvim različite interese, Zagreb mora ponajprije voditi računa o svojim nacionalnim interesima te političkim i ekonomskim realitetima u okruženju.

Beograd na koljenima

Sa Srbijom Hrvatska ima vrlo dugačku granicu, pokidane veze polako se obnavljaju, ekonomski odnosi su u usponu, ali unatoč tomu rane iz bliže i dalje povijesti nisu zarasle pa je za Zagreb od iznimnog značaja da spram Beograda nastupa krajnje promišljeno, premda on to sasvim sigurno i ne zaslužuje.
Jedno je sigurno: Kosovo će postati samostalna država i kad-tad Hrvatska će ga, kao i drugi, priznati. Pritom je, međutim, jednako važno, ako ne i važnije, u Jučerašnji prosvjed više od 5000 Srba u središtu Beograda/APovom trenutku, odabrati pravo vrijeme za obznanjivanje odluke o priznanju. U slučaju Kosova Zagreb bi ponajprije morao voditi računa o vlastitim nacionalnim interesima i političkim prioritetima. A oni nisu, bez obzira na to što ćemo ući u NATO i EU, uvijek sukladni s interesima drugih država.
Jasno je da je Beograd teško izranjavan, da je politički i ekonomski na koljenima, zašto je, nema sumnje, najviše sam kriv. Također, Srbija je zaslužila situaciju u kojoj se našla, ali nije politički pametno dodatno ponižavati Beograd, razbuktavati ionako strašne nacionalističke strasti i gurati većinu naroda u još veće ekstremizme. Odnos spram iscrpljene i ponižene Njemačke nakon Prvog svjetskog rata najbolji je primjer u što se sve može izroditi iscrpljivanje i ponižavanje jedne države.
Ako Hrvatska, primjerice, odmah prizna Kosovo, argumenti kojima će osporavati pravo Srba u Republici Srpskoj na samoopredjeljenje neće biti previše uvjerljivi, premda je riječ o dvjema politički i povijesno potpuno različitim situacijama.
Gubitak svoje južne pokrajine Beograd će, nema sumnje, pokušati kompenzirati ne samo potporom snagama u Republici Srpskoj koje traže odcjepljenje od BiH, nego i otvaranjem i zaoštravanjem pitanja položaja Srba u BiH, pa i Hrvatskoj. Dosegnuti demokratski standardi u Hrvatskoj i prava manjina toliko su visoki da ih se ne može nijekati, ali problema uvijek ima, a njima se može relativno lako manipulirati. Umjesto da Zagreb propitkuje Beograd o pravima Abanaca u Srbiji, sada će u prvi plan izbiti pitanje položaja i prava Srba u Hrvatskoj i BiH.

Sjetimo se ZERP-a

Valja također priznati da nema te države na svijetu koja bi se lako odrekle tako velikog dijela svog teritorija kao što to mora učiniti Srbija. Dovoljno je uostalom prisjetiti se s kolikom žestinom branimo svoje pravo na vlastite teritorijalne vode i koliko smo osjetljivi na neriješena pitanja nekoliko hekara zamljišta na granicama sa Slovenijom, Srbijom i BiH. Ne treba također zaboraviti da je Srbija prije relativno kratkog vremena već izgubila Crnu Goru, tako da je nemoguće da drugi gubitak teritorija ne ostavi za sobom nove duboke ožiljke. Uostalom, niti jedna država na svijetu ne bi se brzo oporavila od takvih trauma. A Srbija je baš na primjeru Crne Gore pokazala toleranciju i značajne demokratske kapacitete. Nije pretjerano dugo priječila odcjepljenje Podgorice niti je manipulirala srpskom manjinom u Crnoj Gori koliko je mogla. I to je još jedan od razloga zašto ni ostale države ne bi trebale žuriti s priznanjem Kosova. Pogotovu stoga što će to priznanje otvoriti put Rusima da počnu pripajati prostore u susjednim državama na kojima su Rusi u velikoj većini.
Stoga Hrvatska, bez obzira na sva zla koja joj je Beograd počinio, mora voditi računa o političkim realitetima u toj državi, mora uzeti u obzir, čak i više nego neke druge države, bolne procese kroz koje prolaze Srbi. I shodno tomu spriječiti da se dio tih frustracija odrazi na odnose Hrvatske i Srbije.
Stoga bi vrijedilo pokazati spram Beograda veću dozu tolerancije i uvažavanja tamošnjih realiteta, pa čak i više nego li to Beograd objektivno zaslužuje. To se najjednostavnije može učiniti tako da se ne žuri s priznanjem Kosova.
To neće usporiti niti omesti Albance u njihovu naumu, kao što neće usporiti put Hrvatske u EU i NATO, a u Beogradu će biti doživljena kao znak prijateljstva i razumijevanja.

   

Britanija, Francuska i Njemačka ‘za’

•• Šefovi diplomacije Europske unije oglasit će se o Kosovu u ponedjeljak, na svom redovitom zasjedanju.
Vijeće ministara najvjerojatnije će na proglašenje nove europske države reagirati posebnom deklaracijom, no u njoj možda uopće neće spomenuti riječ “Kosovo”. Prema nekim očekivanjima, možda će tekst deklaracije tek opisno govoriti o stabilnosti i sigurnosti na Zapadnom Balkanu te pozvati članice EU-a da na to pozitivno reagiraju.
Razlog za to navodno leži u želji da se zemljama članicama ostavi mogućnost da u vezi s priznanjem postupe po svojoj volji (uostalom, EU nije jedna država) te da se pritom jedna drugoj ne zamjere. Od sutrašnjeg sastanka šefova diplomacije ipak se očekuju pojedinačna priznanja Kosova, od Velike Britanije, Francuske i Njemačke pa nadalje.

INES SABALIĆ

Za razliku
od Estonije, Hrvatska ima različite interese i nije svejedno kakve će odnose imati s prvim susjedima

1200 kilometara
duga granica sa Srbijom samo je jedan od razloga za međusobno uvažavanje i obzir

Grci i Bugari rezervirani, Rumunji protiv

•• Kosovo, kako sada stvari stoje, zasad neće priznati Rumunjska, Cipar i Slovačka. Pozicija Španjolske trenutačno je još uvijek nejasna, a stanovite rezerve zasad su pokazale još i Belgija, Grčka i Bugarska.
Razlozi koji se pritom
navode uglavnom su legalističke prirode, a ne i političko svrstavanje za neku od strana u aktualnom balkanskom sporu.
Međutim, kad je riječ o
legalnosti osamostaljenja, indikativno je mišljenje jednog eksperta za međunarodna pitanja, koji kaže: “Da postoji i najmanja šansa da se Kosovo ponovno integrira u Srbiju, krenulo bi se tim putem. Ali, kako ne postoji, ova se priča mora završiti.”
Inače, sve zemlje članice EU-a suglasile su se oko operacije koja će brojati oko 1200 članova, policajaca, tužitelja i sudaca. Oni bi trebali preuzeti misiju od UN-a u roku od tri mjeseca.

I.S.

 

NAPETOST SRBIJA UOČI KOSOVSKOG PROGLAŠENJA NEOVISNOSTI

Hrvatska ambasada traži dodatnu zaštitu

•• Beograd s velikom napetošću čeka današnje proglašenje Neovisne republike Kosovo: očekuje se da će i prije službene objave u Prištini vodeći srpski političari povesti mase u prosvjednu kolonu kroz glavni grad Srbije, a cilj je veliki skup pred hramom Svetog Save iduće nedjelje, 24. veljače. Na taj je prosvjed predsjednika države Borisa Tadića, premijera Vojislava Koštunicu i ostale vodeće srpske političare pozvao potpredsjednik srpskih radikala Tomislav Nikolić, no njihov se službeni odgovor još čeka.
U subotu se preko pet tisuća prosvjednika okupilo ispred zgrade slovenskog veleposlanstva u samom centru Beograda, a organizatori su u uzavreloj atmosferi pročitali pismo upućeno Slovencima koje je potom ostavljeno na vratima veleposlanstva.
Srpski nacionalisti ne mire se s razlazom/AP U gomili je, prema nekim procjenama, bilo i oko dvije tisuće nogometnih navijača Crvene zvezde i Partizana, takozvanih Grobara i Delija, koji su se prethodno dogovorili da na skup dođu bez navijačkih obilježja, kako incident ne bi izbio i među njima samima.
Hrvatski veleposlanik Tonči Staničić izjavio je za “Slobodnu” da je veleposlanstvo RH još u petak zatražilo od srpske policije dodatne mjere sigurnosti.
“Do sada smo i u puno benignijim situacijama od ove, doživljavali probleme, tako da ne smijemo zanemariti sigurnosni rizik. Zadnjih smo dana zbog upućivanja naših vojnika u sigurnosnu misiju na Kosovo vrlo eksponirani, što nam nalaže dodatni oprez. U svakom slučaju, bude li problema, očekujemo ih u nedjelju, na dan proglašenja neovisnosti Kosova, kazao je Staničić.
Navijači su prethodno u parku Kalemegdan prekrili Spomenik zahvalnosti Francuskoj zastavom na kojoj je pisalo “Francuskoj s kojom smo prolijevali krv i spominjali je molitvama, a koje više nema”, nakon čega su probili policijski kordon i omogućili svim prosvjednicima dolazak pred sam ulaz u zgradu slovenskog veleposlanstva.
Skandiralo se “Kosovo je srce Srbije”, a transparenti su bili ispisani porukama “Grijeh je šutjeti o stradanju Srba i “Zasjaj sjajno sunce s Kosova, ne damo te zemljo Dušanova”.
“U ovom prijelomnom trenutku za srpski narod i državu, organizacija kojom vi predsjedavate, djelujući direktno protiv interesa Srbije i srpskog naroda, ima jasnu namjeru da protupravno sudjeluje u odcjepljenju dijela našeg suverenog teritorija”, navodi se u pismu upućenom Slovencima., te se dodaje da Srbi nikada neće pristati na “otimanje” Kosova.
Prosvjednici su upozorili i države članice EU da “dobro razmisle što rade” jer će priznanje Kosova ponovo aktivirati srpsko pitanje na Balkanu i pitanje umjetno stvorenih AVNOJ-evskih granica.
Zanimljivo je da su skup organizirale relativno nepoznate organizacije, Srpski narodni pokret 1389., Pokret Naši-Aranđelovac, Sveslovensko književno društvo, Udruženje studenata pravnog fakulteta “Nomakanon” i organizacija Srpski sabor “Dveri”.

NATAŠA ŠKARIČIĆ

NEZAVISNOST ‘SLOBODNA’ NA KOSOVU UOČI POVIJESNE ODLUKE

Priština: Sve je spremno za slavlje

•• Nakon što je kosovski premijer Hashim Thaqi u subotu ujutro i službeno potvrdio da će Kosovo proglasiti nezavisnost u nedjelju popodne, u Prištini je istog trenutka pao snijeg i izašlo sunce, a grad je eksplodirao od sreće: kolone automobila okićenih zastavama Albanije, SAD-a i EU-a trube i stvaraju doživljaj velike Priština - opća euforija na ulicama/ANTE ČIZMIĆ/CROPIXsvadbe, kao da se cijela Priština ženi/udaje, pa je i potpisani novinar ispred hotela „Grand“ bio prisiljen uzeti poklon-paket od šest piva „Peja“ iz posebne serije, dar Privredne komore Kosova svim slučajnim prolaznicima.
“Sutra će biti miran dan”, rekao je jučer kosovski premijer, obznanivši da će Skupština Kosova u nedjelju u 15 sati na svečanoj sjednici usvojiti Deklaraciju o nezavisnosti. U središtu Prištine već se danima ne mogu kupiti cigarete od uličnih prodavača, jer su njihovi štandovi uklonjeni - kako ne bi ometali feštu. Slastičarnica “Felini” priprema tortu tešku jednu i pol tonu, koja će u nedjelju biti besplatno podijeljena sudionicima slavlja. Na prištinski aerodrom već danima slijeće i po desetak aviona s Kosovarima iz svijeta koji žele prisustvovati povijesnom događaju.
Istovremeno, pojedine albanske obitelji, osobito one s djecom, napuštaju grad, kako kažu, u strahu od neobuzdane slavljeničke pucnjave. U kosovskoj policiji kažu da su spremni i za slavlje i za “moguće probleme”. U sredinama gdje žive Srbi pojačano je patroliranje pripadnika UNMIK policije i Kosovske policijske službe. Sve je spremno za bančenje: ostaje tek vidjeti kakav će biti mamurluk.

Damir PILIĆ

 
Još u rubrici:
 


PRESUDA IZ OBROVCA MARTINU BARIČEVIĆU PRIJETI ZATVORSKA KAZNA
Načelnik Jasenica
osuđen zbog blokade informacija


PUT NOVCA STRANI VLASNICI U LIJEPOJ NAŠOJ
OSTAVILI TEK MANJI DIO DOBITI OSTVARENE OD 1993. DO DANAS
Strane banke iz Hrvatske
‘izvukle’ 4,5 milijardi kn


U SLAVU BALUNA KLESAR JOŠKO ŽUPA
U ZELOVU PODIŽE SPOMENIK NOGOMETNOJ LEGENDI
Beara niče iz kamena


OBILAZNICA STOTINE CISTERNI S NAFTOM ZA BIH VOZE PREUSKIM CESTAMA
Eko-bombe na kotačima
prijete dolini Neretve


 


 

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2008.

 

 
 
print verzijapošalji e-mailomidi na naslovnicuidi na naslovnicu 2/5