subota, 16.2.2008.


	novosti svijet biznis kultura mozaik spektakli crna kronika sport

	split zadar šibenik dubrovnik županija bih

	spektar

	dobar dan tribina osmrtnice impresum

	kretanje brodova kontakt linkovi arhiv




	strana 1 od 2

iz drugog kuta o mogućem povratku učenja Ćirilice u školama

Učimo i glagoljicu, zašto ne!

U proteklih mjesec dana u Slobodnoj je Dalmaciji objavljeno više tekstova o mogućnosti povratka učenja ćirilice u našim osnovnim školama, što su poduprli i Predsjednik RH i neki čitatelji primjedbama da je znanje ćirilice kulturno obogaćenje svakog čitatelja. Naravno da će se oni koji znaju ćirilicu lakše snaći kad budu šetali ulicama Moskve, kao što je istina da će se i oni koji znaju kineski jezik osjećati kao doma u Pekingu.
No, povratak ćirilice u klupe hrvatskih osnovnih škola valja promotriti kroz više aktualnih prosvjetnih činjenica, a jedna je od njih da stalno kukamo kako nam mali učenici imaju sve zakrivljenije kralježnice od viška knjiga u ionako pretrpanim obrazovnim programima, i kako zahtjevi za rasterećenjem nepotrebnog gradiva postaju mrtva slova na ministarstvenim papirima. Ne zaboravimo i da hrvatski učenici, u odnosu na ostale europske zemlje, uče manje (premalo?) sati materinjeg jezika! I u takvim uvjetima, kad smo nepismeni svoji na svome, neki bi hotjeli da učenici još uče i ćirilicu, uz vraćanje nekih srbijanskih pisaca u čitanke, dok još nismo dovoljno vrjednovali ni hrvatske književnike koji su bili prešućivani četrdesetak godina prošlog stoljeća.
Naravno, na učenje azbuke, arabice ili nekog trećeg jezika i pisma, imaju pravo sve zainteresirane nacionalne manjine u nas, ali najprije kad nauče minimum standarda književnog jezika države čiji su građani, koja im plaća tu školu (uz besplatne udžbenike), i to preko dopunskih i drugih službeno prihvaćenih programa obrazovanja u našim školama. Takvo učenje ćirilice valja osigurati i učenicima Hrvatima koji to žele. Iako bi učenicima u Hrvatskoj bilo važnije ponuditi (barem izborno) učenje glagoljice, na kojoj su nam ispisani Bašćanska ploča i brojni drugi spomenici u proteklom tisućljeću od Istre do Konavala. Zar ćemo doći do toga da nam nitko od mladih naraštaja neće znati pročitati isprave i listine koje svjedoče hrvatsku srednjovjekovnu povijest, koja je bila i tropismena (latinica, glagoljica i bosanska ćirilica), i trojezična (crkvenostaroslavenski, hrvatski i latinski). Još prije 513 godina mi smo se počeli globalizirati prihvaćajući latinicu, na kojoj je prvi tiskan baš Lekcionar fra Bernardina Splićanina. Pored tolikog bogatstava postajemo duhovni siromasi! Napominjem da je zagrebačka Školska knjiga upravo objavila pretisak Prve hrvatske glagoljske početnice iz 1527. godine. Naša glagoljska pismenost i glagoljska tradicija su bitna nacionalna i kulturna obilježja hrvatskog naroda.

MLADEN VUKOVIĆ,
PREDSJEDNIK HKD-A NAPREDAK, SPLIT

javljam se za riječ u povodu bojkota dućana

Društvo za zaštitu potrošača
vodi unaprijed izgubljenu bitku

Društvo za zaštitu potrošača pozvalo je građane da novac koji su, u normalnim okolnostima, trebali potrošiti u sedam dana potroše u jedan dan. Znači, poziv je smjernim građanima bio: kupite prijeko potrebne namirnice, deterdžente, zubne paste, toaletni papir... za sljedećih sedam dana i tako pokažite svoje neslaganje s poskupljenjem ili svoju građansku svijest. Društva za zaštitu potrošača pokazala su zube bezobzirnim iskorištavateljima osiromašena puka. “Tko koga tu...” kaže naša poštapalica.
Istina je posve drukčija i svodi se na ovo: ”naivčine”, kreditirajte trgovce, ispraznite im skladišta od robe kojoj istječe rok, mi ćemo kao Društvo za ... dobiti poene, kao evo nešto radimo, a gazde će biti zadovljni, a vjerojatno će kapnuti i koja nagradica. Da se željelo postići uspjeh i svrhu, sigurno bi bilo bolje izabrati nekoliko proizvoda koji su najbezobraznije podigli cijene, a ima ih koji su poskupjeli preko 50 posto i poslati poruku proizvođaču da u roku jedan dan vrati cijene na točno utvrđenu cijenu ili će se pozvati oštećeni puk da ne kupuje proizvode toga i toga proizvođača ili da se izbjegava taj i taj trgovački lanac, sljedećih mjesec dana. Pa kada bi se tako redom kontrolirale cijene i pregovaralo tako s proizvođačima i trgovcima, onda bi se uspostavila neka kontrola, a ovako tresla se brda...

IVAN AKRAP
SPLIT