Mali oglasnik Portal SD Trafika Marketing Grafička djelatnost Izdanja
[Povratak na naslovnu stranu]
subota, 16.2.2008.
  novosti
svijet
biznis
kultura
mozaik
spektakli
crna kronika
sport
  split
zadar
šibenik
dubrovnik
županija
bih
  spektar
  dobar dan
tribina
osmrtnice
impresum
  kretanje brodova
kontakt
linkovi
arhiv

¸

 
strana 1 od 3

razgovor krešimir dolenčić, redatelj opere ‘faust’,
koja će se u utorak premijerno izvesti u hnk split

Današnji Mefisto je imućan i moćan

Romantična Gounodova vizija iz 19. stoljeća s vragom koji ima bradicu i šešir s perom, danas ne prolazi. Mefisto je sada privlačan, šaren, zgodan, imućan, elokventan, lijep i moćan, kaže redatelj

PIŠE JASMINA PARIĆ

Čuvena romantička opera Charlesa Francoisea Gounoda “Faust” posljednji put je u HNK-u Split postavljena prije punih dvadeset godina, a sada se priprema nova izvedba kojom će ravnati mo. Ivan Repušić, a režira je Krešimir Dolenčić. Prije dvadesetak godina i Dolenčić se prvi put okušao u opernoj režiji, i to upravo u Splitu s “Hoffmanovim pričama”, a od tada je ovdje postavio niz opera i drama, dok se njegovi “Ero s onoga svijeta” i “Lucia di Lammermoor” još uvijek s uspjehom izvode. Dolenčić, a i redovita kazališna publika još se dobro sjećaju zadnjeg “Fausta” u režiji Petra Selema i odličnih kreacija dvojice rumunjskih solista koji su tada bili članovi ansambla, Constantina Ceprage i Cornelija Solovastrua. Premijera je u utorak 19. veljače.
Redatelj Dolenčić daje upute Peri Vrci i Ondreju Mrazu/JADRAN BABIĆ/CROPIXImate dvostruku solističku podjelu s Tomislavom Mužekom, Kirilom Manolovim, Valentinom Fijačko, gostom iz Slovačke Ondrejom Mrazom i drugim splitskim i gostujućim pjevačima. Kako su se snašli u svojim ulogama i kakav će nastup među njima imati glumac Pero Vrca?
O njihovim pjevačkim kvalitetama ne treba ni govoriti, a sreća da su svi i odlični glumci jer je komad takav da bilo koju ulogu u “Faustu” jednostavno treba shvatiti kao ozbiljnu dramsku ulogu. Pero Vrca će biti stari Faust kojemu u trenutku smrti život prolijeće pred očima, kao što kažu da se i događa u zadnjem času.
Scenom će za vrijeme čitave izvedbe dominirati okrugla željezna konstrukcija nalik na globus. Što ona predstavlja?
I mikrokozmos i makrokozmos u kome su oblici isti. Ta kugla još i omeđuje prostor i u njoj će se svako malo odigravati neka realistična scena, odnosno pretvarat će se u realističan prostor. U scenografiji Dinke Jeričević bit će još i mnogo svjetlosnih efekata, videozid i drugo, ali neki predmeti neće ni postojati, publika će samo dobiti iluziju koktelskih čaša ili nakita iz škrinjice.
Kako ste osmislili novoga “Fausta”?
Libreto Gounodove opere zapravo se veoma udaljio od Goetheova spjeva kojim je inspiriran, ali tema o prodaji duše vragu je vječna, pa samim tim i danas i te kako aktualna. To je nešto s čime se susrećemo svakoga dana, a pogotovo je naše doba obilježeno balansiranjem između ekstremno materijalnog i ekstremno nematerijalnog ili, ako hoćete, religijskog. Dakako, romantična Gounodova vizija iz 19. stoljeća s vragom koji ima bradicu i šešir s perom, danas ne prolazi. Mefisto je sada privlačan, šaren, zgodan, imućan, elokventan, lijep i moćan. Čim se čovjek dotakne neke od tih njegovih osobina, vrag mu nudi ugovor na potpis i ljudi veoma rado potpisuju.
Zašto je tako?
Zato što podliježu iluziji da je bolji svijet uvijek negdje drugdje, da je to onaj svijet iz šarenih magazina i reklama i žele tu iluziju ostvariti.
Danas je to poprimilo takve razmjere da je jedna anketa u u SAD-u pokazala kako bi se, u zamjenu za milijun dolara, 45 posto ljudi odreklo svoje obitelji. Stoga sam i predstavu zamislio kao iluziju koju vrag podastire starom, umirućem Faustu koji bi trebao shvatiti da njegova sebična težnja odnosi živote - rekli bismo, kolateralne žrtve - poput Margarete, njezina djeteta i brata.

   

Faustova mladost

•• Razmišljao sam ovako: Faust ne traži slavu, moć ili nešto slično nego baš mladost. To je stoga što mlad čovjek misli da je besmrtan, misli da mu
ništa ne može biti ako luduje, vozi 200 na sat
ili se drogira. Vrag, dakle, dobro zna da uz osjećaj mladosti ide i sve drugo nabrojeno i tu dolaze zamke, pa otud i toliko tragedija. Možemo spomenuti i današnji bum estetske kirurgije koja je u svijetu poprimila zastrašujuće razmjere i kojoj se ljudi podvrgavaju da bi ostali u utrci, da bi ostvarili san o životu koji je drugdje. I ti pretjerani zahvati rezultiraju tragedijama jer duša koja stari više nema veze s tijelom.
Stoga, nemam o Faustu dobro mišljenje, ali ni o simbolima dobra u ovoj operi jer držim da dobro ne treba tražiti ni u jednom hramu (zvao se on crkva ili možda kazalište), nego u svojem domu, u svojem bliskom okruženju i u potrazi za ljubavlju. Stoga je Margaretino iskupljenje na kraju jednostavno - romantičarska iluzija.

Izbačen balet

•• Je li bilo kakvih intervencija u partituri?
Izbacili smo “Valpurginu noć”, veliki balet koji je Gounod napisao devet godina nakon premijere. Poznato je da je on “Fausta” pisao godinama i stalno nešto popravljao i prepravljao, a ovaj balet se i tako ne izvodi gotovo nikada osim u Francuskoj.

 
Još u rubrici:
 


KONCERT ANTONIO MACAN U SPLITSKOM HNK
Pijanist za mladu publiku


OKRET I POKRET VIKEND RADIONICA TIHANE JOVANIĆ U SPLITU
Ples kao improvizacija


 




 

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2010.

 

 
 
print verzijapošalji e-mailomidi na naslovnicuidi na naslovnicu 1/3