Obrana tečaj eura u inflacijski opasnoj godini
neće mnogo oscilirati
Traži se kuna više
Analitičari drže da će
HNB odlučno braniti
gornju granicu zacrtanog
raspona od 7,35, a u
ljetnim mjesecima i
psihološku granicu od
7,20 kuna za euro, ispod
koje razine bi se tečaj
mogao kratkotrajno
spustiti
Iako je Željko Rohatinski, guverner Hrvatske narodne banke (HNB), kazao kako će središnja banka braniti tečaj u rasponu od 7,25 do 7,35 kuna za euro, analitičari smatraju kako će HNB mnogo odlučnije braniti gornju granicu, zbog opasnosti od jačih inflacijskih pritisaka.
Hrvoje Stojić, voditelj istraživačkog odjela Hypo-Alpe Adria banke, Zvonimir Akrap, voditelj trgovanja Splitske banke, i Zdeslav Šantić, v.d. direktor Direkcije ekonomskih istraživanja Raiffeisen Consultinga, smatraju kako će razina tečaja, u tom kontekstu, ovisiti o redovitosti obratnih repo-aukcija HNB-a i kamatnim stopama na tim aukcijama.
Pri tome su Stojić i Akrap ustvrdili kako bi u ljetnim mjesecima tečaj kune mogao ići kratkotrajno i na razine ispod 7,20 kuna za euro, dok Šantić misli kako će HNB ipak, i u ljetnim mjesecima, braniti psihološku granicu od 7,20 kuna.
Zaštita izvoznika
- Mislim kako će središnja banka braniti tu granicu i zbog toga da tečajna politika ne ošteti puno gospodarstvo, odnosno izvozni sektor. U svakom slučaju tečaj sasvim sigurno u ovoj, inflacijski opasnoj godini, neće ići preko 7,35 kuna, dok bi donja granica mogla biti 7,20 kuna - rekao nam je Akrap. Sva tri analitičara se slažu kako će kuna ove godine, posebno u ljetnim mjesecima, biti najtraženija roba na tržištu u Hrvatskoj.
-Zbog antiinflacijske politike HNB-a bit će više izraženi aprecijacijski nego deprecijacijski pritisci na kunu, što će pogodovati korisnicima kredita čije su rate vezane za euro, ali će destimulirati izvoz. Ono što se može reći, a što je vidljivo i iz najave guvernera HNB-a, jest to da, kao i prošle godine, tečaj neće mnogo oscilirati - rekao nam je Zdeslav Šantić.
Cijena koju treba platiti
•• Realna aprecijacija tečaja najteža je posljedica ubrzanja rasta cijena i širenja cjenovnog diferencijala između Hrvatske i euro zone, smatraju i u HNB-u. Ona se negativno odražava na relativne cijene, vrijednost imovine i na tekuće financijske tokove, realno smanjujući kunsku protuvrijednost deviznog priljeva i prinosa na inozemni kapital, što se može odraziti na pogoršanje odnosa u platnoj bilanci (pozitivno djeluje jedino na realno smanjenje kunske protuvrijednosti otplata deviznih i devizno indeksiranih obveza). Ako se ne želi pokrenuti inflacijsku spiralu, to je cijena koju treba platiti. Da bi ona bila što manja, inflacija mora biti brzo usporena kombinacijom mjera monetarne, fiskalne politike i ostalih politika, napominju u HNB-u.